English
Odabir prehrane ima važne posljedice za okoliš te na klimatske promjene, piše Euronews. Predviđa se da će globalna populacija porasti na 10,9 milijardi ljudi do kraja stoljeća. Shodno tome, proizvodnja hrane mora se povećati za gotovo 50% kako bi se zadovoljila potražnja za opskrbom, procjenjuje Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Prema studiji objavljenoj prošlog mjeseca od strane grčkih znanstvenika, korištenje mediteranske prehrane pozitivno djeluje protiv dvostrukog tereta klimatskih promjena i nezaraznih bolesti. Oni su usporedili mediteransku prehranu sa „zapadnjačkim tipom“ prehrane te zaključili da je ona najbolji izbor za očuvanje našeg planeta te bioraznolikosti i raznolikosti prehrambenih biljaka. Osim toga, otkrili su da je ova vrsta prehrane povezana s nižim emisijama stakleničkih plinova, potrošnjom vode, korištenjem zemljišta i energetskim potrebama.
Dok je zapadnjačka prehrana puna mesa, mliječnih proizvoda i prerađene hrane poput gotovih jela, gaziranih pića, rafiniranih žitarica, prerađenog mesa kao što su kobasice i hrenovke, mediteranska prehrana je bogata namirnicama biljnog podrijetla. Točnije, bogata je povrćem, osobito mahunarkama, voćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima kao što je maslinovo ulje te avokado. Osim toga, općenito je niska u potrošnji životinjskih proizvoda što posljedično ima prednosti za zdravlje, poput smanjenja kroničnih bolesti, ali i manjeg utjecaja na okoliš.
Izvor slike: Freepik
