English
Američko ministarstvo poljoprivrede uvjetno je odobrilo prvo cjepivo za medonosne pčele u povijesti, prenosi earth.org. Novo cjepivo štiti pčele od smrtonosne bolesti poznate kao “američka gnjiloća”. Vijest dolazi u kritičnom trenutku kada degradacija okoliša uzrokovana sve većim klimatskim promjenama prijeti pčelama i drugim oprašivačima koji su ključni za zdravlje ljudi i planeta.
Razvijanje cjepiva za insekte nije lak zadatak, a poteškoće leže u njihovom imunološkom sustavu, koji se dosta razlikuje od sustava sisavaca. Za sisavce, otopine cjepiva djeluju zahvaljujući svojoj sposobnosti da proizvode nova antitijela. Insekti, međutim, nemaju “imunološko pamćenje” sposobno zabilježiti informacije protiv bolesti i reproducirati ih u budućnosti.
Početkom 2010-ih dvoje finskih znanstvenika, Heli Salmela i Dalial Freitak, počeli su raditi na znanstvenom rješenju problema cjepiva protiv insekata. Nakon proučavanja kako bolesti utječu na pčele, tim je bolje razumio kako funkcionira njihova imunološka memorija. Otkrili su da postoji mogućnost da se putem matice košnice imunitet na neku bolest prenese na potomstvo. Cjepivo se stavlja u hranu koju pčele radilice donesu. Zauzvrat, potonji će ga prenijeti na matičnu mliječ koja je rezervirana za maticu košnice. Nakon što ga proguta, matica će prenijeti cjepivo svim ličinkama i budućim pčelama.
Poduzeće čiji je suosnivač Freitak, dobilo je dozvolu američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) da plasira cjepivo na tržište sljedeće dvije godine. Prema uvjetima odobrenja, distribucija mora biti količinski ograničena na komercijalne pčelare. Nakon isteka dvogodišnjeg razdoblja, USDA će procijeniti rezultate cjepiva i tada bi mu moglo dati puno pravo na komercijalizaciju bez ograničenja.
Je li ovo kraj smrtonosne bolesti?
Američka gnjiloća je dobro poznata bolest koje se mnogi pčelari diljem svijeta plaše. Bolest je izuzetno zarazna dok polako uništava sav život u košnici i teško ju je otkriti dovoljno brzo da se djeluje na nju.
Ciklus ubijanja američke gnjiloće ima obrazac. Pčele radilice vraćaju bolest u košnicu kao sporu, gdje se brzo širi među ličinkama, ubijajući većinu njih. Spora će se zatim nastaviti širiti u košnici dok pčele pokušavaju evakuirati leševe ličinki. Nakon što su svi stanovnici košnice zaraženi bolešću, polako će oslabiti dok svi ne umru. Uništavanje ovdje ne prestaje jer se bolest često širi na okolne košnice, bilo preko drugih pčela ili pomoću alata koje pčelari koriste pri prelasku iz jedne košnice u drugu.
Do sada je postojalo nekoliko rješenja. U ranoj fazi bolesti, pčelari bi pokušali koristiti antibiotike u nadi da neće biti otporni na njih. Ovo je imalo nisku stopu uspjeha. No, često je najbolje rješenje bilo zapaliti košnicu kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti.
Zašto su oprašivači važni?
Pčele su oprašivači. Drugim riječima, ovi mali kukci aktivno sudjeluju u oplodnji, a time i reprodukciji cvjetnica. Kukci oprašivači, uključujući kornjaše, leptire, muhe i naravno pčele, odgovorni su za 75% reprodukcije cvjetnica i stoga igraju ključnu ulogu u proizvodnji hrane i očuvanju ekosustava.
Unatoč njihovoj važnosti, ljudske aktivnosti poput upotrebe pesticida i krčenja šuma, kao i klimatske promjene ugrožavaju njihovo postojanje. Poremećaj kolapsa kolonija (CCD) izraz je koji se koristi za označavanje abnormalno visoke smrtnosti ovih insekata od 1998. u Europi i 2006. u Sjedinjenim Državama. To je dovelo do nestanka jedne od četiri vrste pčela u svijetu od 1990-ih.
Na posljedice ove katastrofe po bioraznolikost znanstvenici stalno ukazuju. Na primjer, stručnjaci su upozorili da veće vrste pčela nestaju kako bi napravile mjesta manjima. Manje pčele pokazuju veću prilagodljivost globalnim promjenama temperature. To je i razlog zašto mnoge europske vrste pčela migriraju na sjever u nove ekosustave kako bi izbjegle porast temperature. Napuštanje starog okoliša imat će posljedice koje je za sada teško u potpunosti procijeniti.
U tom kontekstu, stvaranje cjepiva za medonosne pčele velika je prekretnica za njihovu zaštitu i utire put novim rješenjima za zaštitu svih oprašivača i insekata.
Izvor slike: freepik.com
