Novo izvješće više agencija koje koordinira Svjetska meteorološka organizacija (WMO) naglašava ogroman jaz između težnji i stvarnosti. Upozorava da bez mnogo ambicioznije akcije, fizički i socioekonomski učinci klimatskih promjena bit će sve razorniji.
Izvješće “United in Science” pokazuje da koncentracije stakleničkih plinova nastavljaju rasti do rekordno visokih razina. Stope emisija fosilnih goriva sada su iznad razina prije pandemije nakon privremenog pada zbog karantene. Ambicija obećanja smanjenja emisija za 2030. mora biti sedam puta veća kako bi bila u skladu s ciljem od 1,5 °C iz Pariškog sporazuma.
Proteklih sedam godina bile su najtoplije zabilježene. Postoji 48% šanse da će tijekom najmanje jedne godine u sljedećih 5 godina srednja godišnja temperatura privremeno biti 1,5°C viša od prosjeka 1850-1900. Kako se globalno zagrijavanje povećava, ne mogu se isključiti “prekretnice” u klimatskom sustavu.
Gradovi koji ugošćuju milijarde ljudi i koji su odgovorni za do 70% emisija uzrokovanih ljudskim djelovanjem suočit će se sa sve većim društveno-ekonomskim učincima. Najviše će stradati najugroženija populacija, stoji u izvješću koje daje primjere ekstremnih vremenskih prilika u različitim dijelovima svijeta ove godine. “Poplave, suše, toplinski valovi, ekstremne oluje i šumski požari postaju sve gori, obarajući rekorde alarmantnom učestalošću. Toplinski valovi u Europi. Kolosalne poplave u Pakistanu. Dugotrajne i teške suše u Kini, Rogu Afrike i Sjedinjenim Državama. Nema ničeg prirodnog u novim razmjerima ovih katastrofa. Oni su cijena ovisnosti čovječanstva o fosilnim gorivima”, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.
“Ovogodišnje izvješće Ujedinjeni u znanosti pokazuje da klimatski utjecaji idu prema neistraženom teritoriju uništenja. Ipak, svake godine udvostručujemo ovu ovisnost o fosilnim gorivima, iako se simptomi brzo pogoršavaju”, rekao je g. Guterres u videoporuci. “Znanost o klimi sve više može pokazati da su mnogi od ekstremnih vremenskih događaja s kojima se susrećemo postali vjerojatniji i intenzivniji zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek. Vidjeli smo to više puta ove godine, s tragičnim učinkom. Važnije je nego ikad da povećamo djelovanje na sustavima ranog upozoravanja kako bismo izgradili otpornost na sadašnje i buduće klimatske rizike u ranjivim zajednicama. Zato WMO predvodi akciju osiguravanja ranih upozorenja za sve u sljedećih pet godina,” rekao je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas.
Više podataka iz izvješća možete pronaći na web stranici Svjetske meteorološke organizacije.