English
Komisija je u siječnju predstavila Plan ulaganja u održivu Europu, strategiju za financiranje Zelenog plana kroz privlačenje najmanje bilijuna eura javnih i privatnih ulaganja tijekom sljedećeg desetljeća.
Tijekom pandemije koronavirusa usporila se gospodarska aktivnost, što je dovelo do smanjenja emisija ugljika, no i recesije s kojom je suočen EU. Parlament u rezoluciji usvojenoj 15. svibnja 2020. poziva na donošenje ambicioznog plana oporavka koji se temelji na Zelenom planu.
Komisija kreira plan oporavka „EU sljedeće generacije” vrijedan 750 milijardi eura, čiji cilj je, zajedno sa sljedećim dugoročnim proračunom EU-a, koji još trebaju odobriti države članice i Parlament, izgraditi zeleniju, uključiviju, digitalnu i održivu Europu te pridonijeti jačanju otpornosti na buduće krize poput klimatske krize.
U studenom 2019. Parlament proglašava klimatsku krizu tražeći od Komisije da u sve svoje prijedloge uključi ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C i da osigura znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Kao odgovor, Komisija predstavlja Europski zeleni plan, uz koji bi Europa do 2050. trebala postati klimatski neutralna.
Prvi koraci u okviru Zelenog plana
Financiranje zelene tranzicije
Komisija je u siječnju predstavila Plan ulaganja u održivu Europu, strategiju za financiranje Zelenog plana kroz privlačenje najmanje bilijuna eura javnih i privatnih ulaganja tijekom sljedećeg desetljeća.
Mehanizam pravedne tranzicije, dio plana ulaganja, treba pomoći u ublažavanju socijalnih i ekonomskih posljedica tranzicije za radnike i zajednice najviše pogođene promjenom. U svibnju 2020. Komisija predlaže instrument zajma javnom sektoru za potporu zelenim ulaganjima u regijama ovisnima o fosilnim gorivima, koji treba dobiti odobrenje Parlamenta.
Parlament i Vijeće dogovorili su uvođenje novih izvora prihoda za financiranje proračuna i plana oporavka. Oni uključuju prihode od sustava trgovine emisijama i mehanizam za prilagodbu granice ugljika kojim bi se uveo namet na uvoz određene robe.
Kako bi potaknuo ulaganja u ekološki održive aktivnosti Parlament je 18. lipnja donio novo zakonodavstvo o održivom ulaganju.
Zastupnici su u studenom zatražili prijelaz s neodrživog na održivi gospodarski sustav, kao presudan uvjet za razvoj dugoročne strateške autonomije i povećanje otpornosti EU-a.
Klimatska neutralnost kao dio zakona
U ožujku 2020. Komisija je predložila Europski zakon o klimi, pravni okvir za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Parlament je u siječnju pozvao na ambicioznije ciljeve smanjenja emisija od prvotno predloženih od strane Komisije.
Parlament je u listopadu 2020. usvojio svoj pregovarački mandat o zakonu o klimi, podržavajući cilj klimatske neutralnosti do 2050. i smanjenja emisije od 60 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. godine, što je ambicioznije od prvotnog prijedloga Komisije od 55 posto i više od trenutnog privremenog cilja od 40 posto. Nakon što države članice u Vijeću utvrde svoj stav o zakonu o klimi, Parlament i Vijeće započinju pregovore o konačnom tekstu, koji mora dobiti odobrenje obje institucije.
Osnaživanje europske industrije i malih i srednjih poduzeća
U ožujku 2020. Komisija je predstavila novu industrijsku strategiju za Europu kako bi se europskim poduzećima omogućio prijelaz na klimatsku neutralnost i digitalna budućnost. U studenom Parlament traži reviziju prijedloga i uzimanje u obzir posljedica pandemije u industrijskom sektoru. Zastupnici žele da EU podrži industriju tijekom početne faze oporavka, a zatim se u drugoj fazi usredotoči na transformaciju i veću autonomiju.
Budući da mala i srednja poduzeća čine 99 posto europskih poduzeća koja ostvaruju 50 posto BDP-a i zaslužna su za 2 od 3 radna mjesta, Komisija je istovremeno predložila novu strategiju za mala i srednja poduzeća kojom se potiču inovacije, smanjuje birokracija i omogućuje bolji pristup financiranju. Na plenarnoj sjednici u prosincu zastupnici bi trebali glasati o svom stavu oko strategije za mala i srednja poduzeća i zatražiti Komisiju da je ažurira u skladu s novonastalom situacijom zbog koronavirusa, ističući probleme s likvidnošću i digitalne aspekte, kao i potporu zelenijoj ekonomiji.
Poticanje kružnog gospodarstva
Komisija je u ožujku predstavila i Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo koji uključuje mjere za cijeli životni ciklus proizvoda kojima se promiče kružno gospodarstvo, potiče održiva potrošnja i jamči manje otpada. Fokus je na:
elektronici i informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji
baterijama i vozilima
ambalaži i plastici
tekstilu
građevinarstvu i zgradama
prehrambenom lancu
Stvaranje održivog prehrambenog sustava
Prehrambeni sektor jedan je od glavnih pokretača klimatskih promjena. Iako je poljoprivreda u EU-u jedini veliki poljoprivredni sektor u svijetu u kojem su emisije stakleničkih plinova smanjene (za 20 posto od 1990.), ona je i dalje odgovorna za oko 10 posto emisija (od čega 70 posto otpada na životinje).
Strategijom „od polja do stola” koju je Komisija predstavila u svibnju 2020. trebao bi se zajamčiti pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, uz istodobno osiguravanje dostatnih sredstava za pristojan život poljoprivrednika. Obuhvaća cijeli lanac opskrbe hranom, od smanjenja upotrebe pesticida i prodaje antimikrobnih sredstava za polovinu te smanjenja upotrebe gnojiva do povećanja ekološke poljoprivrede.
Očuvanje biološke raznolikosti
EU istodobno nastoji riješiti problem gubitka biološke raznolikosti, uključujući moguće izumiranje milijuna vrsta. Cilj je Strategije EU-a za biološku raznolikost do 2030., predstavljene u svibnju, zaštititi prirodu, zaustaviti propadanje ekosustava i zaustaviti gubitak biološke raznolikosti. Među glavnim ciljevima su:
povećanje zaštićenih područja
preokretanje trenda smanjenja broja oprašivača
sadnja 3 milijarde stabala do 2030.
osiguravanje 20 milijardi eura godišnje za biološku raznolikost
Parlament se zalaže za održivo šumarstvo jer šume igraju ključnu ulogu u apsorpciji i ublažavanju emisija ugljika. Zastupnici prepoznaju važnost šumarstva u stvaranju radnih mjesta u ruralnim zajednicama i ulogu koju EU može igrati u zaštiti i obnovi svjetskih šuma. Komisija treba izraditi strategiju EU-a za šume u prvom tromjesečju 2021. godine.
Izvor: Europski parlament
