English
Nedostatak pristupa zelenim površinama diljem Europe i njegove ozbiljne posljedice po zdravlje i okoliš privlače sve više pozornosti, prenosi Euronews. Dok su mnogi Europljani svjesni prednosti koje zelene površine donose, nejednakosti u njihovoj dostupnosti jasno su vidljive između različitih zemalja na kontinentu.
Ovog ljeta, Europu su pogodili rekordni toplinski valovi, stvarajući neugodne uvjete za mnoge građane. Kako bismo se suočili s izazovima klimatskih promjena, zelene površine su postale ključni alat za hlađenje i poboljšanje kvalitete života.
Prema istraživanjima, gradsko drveće može značajno smanjiti temperaturu, što može biti ključno za borbu protiv toplinskih valova. Eurobarometar je otkrio da više od osam od deset Europljana ima relativno laku dostupnost zelenim površinama, no postoje jasne razlike između zemalja. Danska se ističe sa 100-postotnim pristupom, dok su na Malti i u Portugalu ti postoci znatno niži.
Pitanje je kako kontinent učiniti zelenijim i promicati prednosti zelenih površina. Matilda van den Bosch, istraživačica na Institutu za globalno zdravlje u Barceloni, ističe važnost naglašavanja pozitivnih strana zelenih površina kako bi se potaknule promjene u gradovima. Zelene površine ne samo da pomažu u hlađenju, već su povezane s povećanom srećom, boljim mentalnim zdravljem, društvenom interakcijom i manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
No, stvaranje više zelenih površina nije tako jednostavno. Profesor Cecil Konijnendijk, direktor Nature Based Solutions, ističe potrebu za integracijom zelenih elemenata u urbanističke planove. Pravilo 3-30-300 postavlja smjernice: svatko bi trebao vidjeti najmanje tri stabla iz svoje kuće, trebalo bi postojati 30 posto pokrivenosti krošnjama drveća na razini susjedstva te nitko ne bi trebao živjeti dalje od 300 metara od parka ili zelene površine od najmanje jednog hektara.
Primjer Barcelone, gdje je projekt Superilla (Superblocks) zatvorio ulice za automobile i stvorio nove parkove, ilustrira potencijalne izazove u promociji zelenih inicijativa. Projekt je izazvao protivljenje zbog mogućih poslovnih i socijalnih posljedica, uključujući gentrifikaciju.
U svjetlu tih izazova, stručnjaci poput Matilde van den Bosch i Cecil Konijnendijk pozivaju na razmišljanje o distribuciji zelenih površina kako bi se spriječilo koncentriranje bogatstva i popularnosti samo u određenim dijelovima grada. Cilj je stvoriti zelenu infrastrukturu koja je dostupna svim građanima.
Nejednakost u pristupu zelenim površinama također je vidljiva između sjevernih i južnih gradova, što se djelomično objašnjava povijesnim i kulturnim razlozima. Stoga je nužno promijeniti paradigmu urbanog planiranja kako bi se zelenim površinama dala veća važnost.
Činjenica da zelene površine donose brojne zdravstvene i ekološke koristi čini ih ključnim dijelom borbe protiv klimatskih promjena i poboljšanja kvalitete života građana Europe. Promoviranje pristupa zelenim površinama i njihovo integritiranje u urbano planiranje su ključni koraci prema zelenijem i zdravijem kontinentu.
Izvor slike: Freepik
