Crveni popis IUCN-a sada uključuje 147 517 vrsta, od kojih 41 459 vrsta kojima prijeti izumiranje.
“Ažuriranje Crvenog popisa naglašava krhkost prirodnih čuda, kao što je jedinstveni spektakl leptira monarha koji migriraju tisućama kilometara”, rekao je dr. Bruno Oberle, glavni direktor IUCN-a. „Kako bismo očuvali bogatu raznolikost prirode, potrebna su nam učinkovita, pravedno upravljana zaštićena i očuvana područja, uz odlučnu akciju za rješavanje klimatskih promjena i obnovu ekosustava. Zauzvrat, očuvanje bioraznolikosti podupire zajednice pružanjem osnovnih usluga kao što su hrana, voda i održiva radna mjesta.”
Ugroženi migratorni leptir monarh je podvrsta leptira monarha (Danaus plexippus). Domaća populacija, poznata po svojim migracijama iz Meksika i Kalifornije zimi na ljetna područja za razmnožavanje diljem Sjedinjenih Država i Kanade, smanjila se za između 22% i 72% tijekom prošlog desetljeća. Zakonita i ilegalna sječa i krčenje šuma kako bi se stvorio prostor za poljoprivredu i urbani razvoj već je uništilo značajna područja zimskog skloništa leptira u Meksiku i Kaliforniji, dok pesticidi i herbicidi koji se koriste u intenzivnoj poljoprivredi diljem područja ubijaju leptire i mlječiku, biljku kojom se hrane ličinke leptira monarha.
Klimatske promjene značajno su utjecale na migratornog leptira monarha – suša ograničava rast mlječike i povećava učestalost katastrofalnih šumskih požara, ekstremne temperature pokreću ranije migracije prije nego što je mlječika dostupna, a loše vrijeme je ubilo milijune leptira. Zapadna populacija je u najvećem riziku od izumiranja, jer se smanjila za procijenjenih 99,9%, s čak 10 milijuna na 1914 leptira između 1980-ih i 2021. Veća istočna populacija također se smanjila za 84% od 1996. do 2014. Zabrinutost ostaje jer je upitno hoće li preživjeti dovoljno leptira da se održi populacija i spriječi izumiranje.
Globalna ponovna procjena jesetri otkriva da je 100% od preostalih 26 vrsta jesetri u svijetu sada u opasnosti od izumiranja, u odnosu na 85% u 2009. Procjene se temelje na rafiniranim izračunima koji pokazuju da je njihov pad u posljednje tri generacije strmiji nego što se prije mislilo. Yangtze jesetra (Acipenser dabryanus) prešla je iz kritično ugrožene u izumrlu u divljini, 17 vrsta je sada kritično ugroženo, tri su ugrožene, a pet je ranjivo na Crvenom popisu IUCN-a. Ponovna procjena također je potvrdila izumiranje kineskog veslonoša (Psephurus gladius).
Poznate po svojoj veličini, s kritično ugroženom belugom (Huso huso) koja naraste do osam metara i 1700 kilograma, jesetre su stoljećima bile prekomjerno lovljene zbog mesa i kavijara. Unatoč tome što su zaštićene međunarodnim pravom, krivolov i dalje pogađa više od polovice ovih vrsta; jača provedba propisa o ilegalnoj prodaji mesa jesetri i kavijara ključna je za zaustavljanje daljnjeg pada. Brane utječu na sve vrste jesetri koje migriraju na svoja mjesta razmnožavanja, dok zagrijavanje rijeka zbog klimatskih promjena dodatno remeti reprodukciju jesetri. Obnova slatkovodnog ekosustava i izgradnja učinkovitih ribljih prolaza, zajedno s poribljavanjem, što se već pokazalo učinkovitim za vrste kao što je kritično ugrožena jadranska jesetra (Acipenser naccarii), ključne su mjere za podupiranje dugoročnog opstanka jesetri u svijetu.
Populacija tigra je ponovno procijenjena, a nove brojke otkrivaju da trenutno u divljini diljem svijeta postoji između 3726 i 5578 tigrova. Povećanje od 40% od posljednje procjene tigrova 2015. rezultat je poboljšanja u praćenju, što pokazuje da ima više tigrova nego što se prije mislilo, a čini se da je broj tigrova na globalnoj razini stabilan ili u porastu. Iako ova ponovna procjena potvrđuje da je tigar i dalje ugrožen na IUCN-ovoj Crvenoj listi, trend populacije ukazuje na to da projekti kao što je IUCN Integrirani program očuvanja staništa tigra uspijevaju i da je oporavak moguć sve dok se nastavljaju napori za očuvanje.
Glavne prijetnje uključuju krivolov tigrova, krivolov i lov životinja kojima se tigrovi hrane te fragmentaciju i uništavanje staništa zbog rastućih pritisaka poljoprivrede i ljudskih naselja. Proširenje i povezivanje zaštićenih područja, osiguranje da se njima učinkovito upravlja i rad s lokalnim zajednicama koje žive u i oko staništa tigrova, ključni su za zaštitu vrste.
Izvor: