Prema određenim procjenama, do kraja stoljeća ljudi će godišnje spavati do 58 sati manje. U časopisu One Earth nedavno je objavljeno istraživanje koje upozorava da će klimatske promjene utjecati i na san. Istraživanje navodi i da će stariji ljudi posebno osjetiti posljedice, jer se poremećaj sna kod ljudi i prirodno događa u kasnijoj životnoj dobi.
Glavni autor Kelton Minor, koji je proveo istraživanje kao doktorand znanosti o planetarnim društvenim i bihevioralnim podacima na Sveučilištu u Kopenhagenu u Danskoj, rekao je da se ove projekcije temelje na podacima iz prve takve vrste “prirodnog eksperimenta na planetarnoj razini”, u kojem je više od 47.600 ljudi iz 68 zemalja nosilo narukvice za praćenje spavanja od rujna 2015. do listopada 2017. Minor i njegovi kolege zatim su usporedili 7,4 milijuna zapisa o spavanju koje su prikupili s lokalnim vremenskim i klimatskim podacima, kako bi vidjeli kako vrućina utječe na san svakog sudionika.
“Otkrili smo da noći koje su bile nasumično toplije od prosjeka smanjuju trajanje ljudskog sna kod pojedinaca na globalnoj razini”, rekao je Minor. “Procijenili smo da ljudi manje spavaju i da je vjerojatnost kratkog spavanja rasla kako su noći postajale toplije.” Podaci pokazuju da se u vrlo toplim noćima, na otprilike 30°C ili više, spavanje smanjilo u prosjeku za nešto više od 14 minuta, a vjerojatnost da će osoba spavati manje od sedam sati rasla je kako su temperature rasle.
“Procijenjeni gubitak sna po stupnju zagrijavanja bio je dvostruko veći među starijim osobama u usporedbi s mlađim ili sredovječnim odraslim osobama, tri puta veći za stanovnike koji žive u zemljama s nižim prihodima u odnosu na zemlje s visokim prihodima, te znatno veći za žene nego muškarce”, rekao je Minor i nadodao: “Ako čovječanstvo uspješno stabilizira emisije stakleničkih plinova do 2099., visoke temperature će i dalje uzrokovati prosječno 50 sati prekomjernog gubitka sna i 13 prekomjernih noći kratkog sna svake godine”.
Budući da prijašnji dokazi upućuju na to da je kratko spavanje čimbenik rizika za smanjeno kognitivno funkcioniranje, degradiranu ljudsku izvedbu, pogoršano raspoloženje, povećanu tjeskobu, nepovoljne neurološke ishode, kompromitiranu imunološku funkciju i kardiovaskularnu smrtnost, za koje se pokazalo da se povećavaju tijekom ekstremnih vrućina, ova studija upućuje na spavanje kao jedan od vjerojatnih mehanizama pomoću kojih klimatske promjene mogu utjecati na dobrobit ljudi i potencijalno povećati globalne ekološke nejednakosti.
Izvor teksta:
Izvor slike: