English
Istraživači sa Sveučilišta Oxford, Imperial College London i Victoria University of Wellington pregledali su utjecaje pet različitih tipova ekstremnih vremenskih događaja i u kojoj mjeri se mogu pripisati klimatskim promjenama izazvanim ljudima. Veliki nedostaci u objavljenim istraživanjima još uvijek skrivaju puni razmjer štete od klimatskih promjena, unatoč tome što je znanost o atribuciji dovela do velikog napretka u povezivanju utjecaja ekstremnih vremenskih uvjeta i klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, upozorava nova studija objavljena u prvom izdanju časopisa Environmental Research: Climate.
Otkrili su da je za neke ekstremne vremenske prilike, kao što su toplinski valovi, veza s klimatskim promjenama jasna i nedvosmislena u cijelom svijetu, te da osiguravatelji, ekonomisti i vlade vjerojatno podcjenjuju opseg utjecaja. Za druge, kao što su tropski cikloni, rad pokazuje da postoje važne razlike između regija i da je uloga koju klimatske promjene igraju u svakom događaju promjenjivija nego za toplinske valove.
“Porast ekstremnijih i intenzivnijih vremenskih događaja kao što su toplinski valovi, suše i obilne kiše dramatično se povećao posljednjih godina, utječući na ljude diljem svijeta. Razumijevanje uloge koju klimatske promjene imaju u tim događajima može nam pomoći da se bolje pripremimo za njih. Također nam omogućuje da odredimo stvarnu cijenu koju emisije ugljika imaju u našim životima”, kaže Ben Clarke sa Sveučilišta u Oxfordu, glavni autor studije.
Autori napominju da postoji hitna potreba za više podataka iz zemalja s nižim i srednjim dohotkom, gdje se utjecaji klimatskih promjena jače osjećaju. Istraživanje o tim utjecajima je otežano kada nacionalni podaci o vremenu nisu javno dostupni. Primjeri uključuju Južnu Afriku, gdje korupcija uskraćuje sredstva objektima za izvješćivanje o vremenu što dovodi do velikih praznina u podacima u inače dobroj mreži, Somaliju koja je sklona suši, gdje su neuredne promjene režima poremetile mjerenja i mnoge zemlje, kao što je Poljska, gdje su vremenski podaci dostupni samo uz visoku naknadu, te stoga općenito nisu za javno financirana istraživanja.
“Zaista još uvijek nemamo sveobuhvatan pregled ili detaljan popis utjecaja koje klimatske promjene imaju danas”, kaže dr. Friederike Otto s Instituta Grantham. “Ali sada imamo alate i napredno razumijevanje za izradu takvog popisa, međutim oni se moraju ravnomjernije primjenjivati u cijelom svijetu kako bismo poboljšali naše razumijevanje u područjima gdje nedostaju dokazi. Inače uskraćujemo zemljama znanje da naprave najbolje korištenje oskudnih sredstava i poboljšaju šanse za siguran život ljudi i prilagodbu klimi koja se mijenja”, zaključuje dr. Otto.
Izvor:
