Do 2030. godine Poreč će smanjit emisije CO2 za 40%, nabavljaju električni mini bus za gradski prijevoz, 22% vozila Grada su na električni pogon. Kao jedan od prvih 6 gradova na području Republike Hrvatske Grad Poreč – Parenzo, još 2016. godine pristupio je tzv. Novom integriranom sporazumu Gradonačelnika za klimu i energiju, te se, prilagođavanjem posljedicama klimatskih promjena, obvezao povećati svoju otpornost.
Start-up tvrtka ArboSmart Technologies d.o.o. predstavila je prvi hrvatski, ujedno i prvi globalni pametni sustav za upravljanje zelenom infrastrukturom; stablima, ali i drugim zelenilom u urbanim i peri-urbanim prostorima.
Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich.
Gradske vlasti Beča žele uspostaviti tzv. zone za zaštitu klime u kojima bi izgradnja novih zgrada izuzimala korištenje nafte ili plina, a grijanje, hlađenje i topla voda temeljena na područnom sustavu grijanja ili drugim okolišno prihvatljivim energetskim izvorima. Potonji svojevrstan standard bi se odnosio i na privatne i na javne građevinske tvrtke.
Uzimajući u obzir sve češće toplinske valove, gradske vlasti Beča pokrenule su pilot projekt pod nazivom „Hladne ulice“ s ciljem smanjenja temperature u urbanoj sredini.
Toulouse je prvi francuski grad koji testira inovativno rješenje za povećanje otpornosti ka klimatskim promjenama – postavljene su zelene urbane nadstrešnice za zaštitu od vrućina.
Grad Toronto usvojio je svoju prvu Strategiju otpornosti koja na vrlo kompleksan i sveobuhvatan način promišlja o klimatskim promjenama.
U 2015. godini u Francuskoj je donesen zakon po kojem krovovi svih novih zgrada u gospodarskim zonama moraju biti prekriveni solarnim panelima ili biljkama.
Korištenje energije vjetra u urbanim cjelinama zaokuplja sve više pažnje te podrazumijeva niz prilika, ali i izazova.
