Blagdansko vrijeme često je obilježeno povećanom razinom potrošnje – od hrane i pića, do putovanja i darivanja. Sve te aktivnosti imaju značajan utjecaj na okoliš.
Prema istraživanju Stockholmskog instituta za okoliš, tijekom tri blagdanska dana, aktivnosti pojedinca mogu proizvesti do 650 kilograma emisije CO₂, što čini približno 5,5 % godišnjeg ugljičnog otiska [1].
Darovi
Predviđa se da će se ove godine u Hrvatskoj potrošiti oko 3 milijarde eura, a najveći dio tog iznosa odlazi na hranu i poklone, poput igračaka, odjeće, obuće, kozmetike i elektroničkih uređaja.
Primjerice, ugljični otisak nekih uobičajenih poklona iznosi:
- Pamučna majica – oko 1,89 kg CO₂e[2]
- Maskara – oko 2 kg CO₂e[3]
- Igraća konzola – oko 89 kg CO₂e (proizvodnja i transport) [4],
- Plastična (PVC) igračka – oko 28 kg CO₂e[5].
Lampice
Božićna dekoracija neizostavan je dio mnogih domova. Na primjer, kućanstvo koje koristi set od 180 LED lampica za bor potroši oko 4,32 kWh u mjesec dana[6], što rezultira emisijom od približno 0,717 kg CO₂e. LED lampice su energetski učinkovitije od klasičnih žarulja, no ukrašene površine u gradovima, shopping centrima i javnim prostorima koriste velike količine energije, što značajno povećava emisiju CO₂.
Hrana
Postoje velike razlike u emisijama stakleničkih plinova različitih namirnica: proizvodnja kilograma govedine emitira 60 kgCO2e, dok grašak emitira samo 1 kg CO2e po kilogramu. Perad i svinjetina imaju manji otisak, ali su i dalje veći od većine hrane biljnog podrijetla, sa 6 odnosno 7 kg CO2e[7]. Većina emisija stakleničkih plinova proizlazi iz prenamjene zemljišta i procesa u fazi poljoprivrednog gospodarstva. Prema slobodnoj procjeni, neka od popularnih blagdanskih jela imaju sljedeće emisije:
- Pečena purica – 37,5 kg CO₂e
- Francuska salata (1 kg) – 1,2 kg CO₂e
- Sarma (10 komada) – 9,2 kg CO₂e
Prosječan stanovnik Hrvatske godišnje baci oko 71 kg hrane[8], što značajno doprinosi povećanju ugljičnog otiska.
Putovanja
Blagdani su također vrijeme kada mnogi biraju zimovanja na skijalištima, najčešće u Sloveniji (Kranjska Gora, Mariborsko Pohorje, Vogel), Austriji (Kitzbühel, Saalbach-Hinterglemm) i Italiji (Dolomiti, Livigno). Emisije obiteljskog izleta od Zagreba do Kranjske Gore, pri korištenju automobila (npr. benzinskog), bit će oko 132,4 kg CO₂e.
Također, mnogi odlaze na obiteljska okupljanja i adventske manifestacije, što sve doprinosi emisijama stakleničkih plinova.
Blagdansko vrijeme pruža priliku za razmišljanje o vlastitim navikama. Svakodnevne aktivnosti, uključujući kupovinu, konzumaciju hrane i putovanja, značajno doprinose emisijama stakleničkih plinova. Ove blagdane možemo iskoristiti za promjenu tih navika, odabirom vrijednosti koje se ne temelje isključivo na materijalnom, već uzimaju u obzir poštovanje i održivost.
Izvori:
[1] Haq, Gary, et al. “The carbon cost of christmas.” Stockholm Environment Institute: Stockholm, Sweden (2007).
[2] Chen, Yunfeng, et al. “Impact of additional carbon storage of natural plant fiber on product carbon footprint: A case study of cotton/kapok blended T-shirt VS pure cotton T-shirt.” Journal of Cleaner Production 434 (2024): 140237. (pretpostavka da je težina 1 majice oko 200 g)
[3] Rocca, Roberto, et al. “Development of an LCA-based tool to assess the environmental sustainability level of cosmetics products.” The International Journal of Life Cycle Assessment 28.10 (2023): 1261-1285.
[4] The environmental impact of a PlayStation 4
[5] Rangaswamy, Jananee, Tarun Kumar, and Kriti Bhalla. “A comprehensive Life-Cycle Assessment of locally oriented small-scale toy industries: A study of traditional Channapatna toys as against low-cost PVC (Poly-Vinyl Chloride) Toys made in China.” Procedia CIRP 69 (2018): 487-492.
[6] https://www.makspower.hr/proizvod/lampice-za-bor-180/
[7] You want to reduce the carbon footprint of your food? Focus on what you eat, not whether your food is local