English
Sve duži i intenzivniji toplinski valovi trenutno predstavljaju najveću prijetnju zdravlju europskog stanovništva povezana s klimom. Poznato je da su toplinski valovi uzročnici brojnih smrti i bolesti. Ukoliko se ne uspostave dodatne mjere prilagodbe za ublažavanje efekata klimatskih promjena te brojke će samo rasti. Kako bi se postigla bolja zaštita najranjivijih skupina u društvu potrebno je uvesti akcijske planove za toplinu i zdravlje, urbano ozelenjavanje, bolji dizajn zgrada i prilagodbu radnog vremena, poručila je Europska agencija za okoliš (EEA).
U izvješću Europske agencije za okoliš objavljenog 9. studenog 2022. godine pod nazivom “Klimatske promjene kao prijetnja zdravlju i dobrobiti u Europi: fokus na vrućinu i zarazne bolesti”, istaknuta je sve veća potreba za poboljšanjem svijesti o utjecajima klimatskih promjena na ljudsko zdravlje među javnozdravstvenim i zdravstvenim djelatnicima kako bi europsko stanovništvo postalo otpornije.
Fokus izvješća je utjecaj visokih temperatura na stanovništvo, koje su najveći uzročnik smrtnih slučajeva povezanih s prirodnim katastrofama u Europi. Osim visokih temperature zarazne bolesti osjetljive na klimu predstavljaju sve veću prijetnju zdravlju. Predviđa se da će se širiti prema sjeveru i uzrokovati sve veći teret bolesti u Europi.
Kako zaštititi ranjive skupine od toplinskih valova?
Sve češći, duži i intenzivniji toplinski valovi u kombinaciji sa starenjem stanovništva i rastućom urbanizacijom znače da je ranjivije stanovništvo izloženo visokim temperaturama, osobito u južnoj i srednjoj Europi. Potrebna je hitna prilagodba mnogih škola i bolnica koje se nalaze u područjima podložnim utjecajima urbanih toplinskih otoka, koji dodatno doprinose visokim temperaturama. Porast temperatura također utječe na zdravlje i sigurnost na radu, što rezultira prosječnim godišnjim gubitkom od 16 sati po radniku u visoko izloženim sektorima, dok se najveći gubitci uočavaju u južnoj Europi.
Potrebna je uspostava i provedba učinkovitih planova za smanjivanje utjecaja vrućine na zdravlje kao što su stvaranje više zelenih i zasjenjenih područja u gradovima, odgovarajuće projektiranje i konstrukciju zgrada te prilagodbu radnog vremena i uvjeta kako bi ljudi bili manje izloženi.
Klimatski uvjeti sve pogodniji za razvoj zaraznih bolesti
Promjenjivi klimatski uvjeti postaju pogodniji za pojavu i prijenos zaraznih bolesti osjetljivih na klimu poput malarije, denga groznice ili groznice Zapadnog Nila, također povećavaju rizik njihovog širenja na prethodno nezahvaćena područja Europe. Predviđa se produljenje sezone prijenosa i šira distribucija komaraca koji djeluju kao prijenosnici malarije i denga groznice, u kombinaciji sa sve većim brojem slučajeva bolesti unesenih s putovanja, povećava vjerojatnost lokalnih izbijanja zaraza.
Veći rizik od izlaganja jednom od ovih bolesti zahvaća ljude koji rade u poljoprivredi, šumarstvu ili hitnim službama, dok starije osobe, mala djeca i oni s kompromitiranim imunološkim sustavom su pod većim rizikom zahvaćanja težih oblika zaraznih bolesti.
Sve toplija mora pogoduju razvoju opasne bakterije Vibrio koja se nalazi u ribama i školjkama, posebno duž obale Baltičkog mora. Izloženost bakterijama može uzrokovati ozbiljne bolesti. Učinkovito praćenje vrsta koje prenose ove bolesti i nadzor bolesti pomogli bi razvoju ranih upozorenja i bolje ciljanoj kontroli vrsta nositelja ili cijepljenju.
Prevencija I koordinacija su ključne
Praćenje i nadzor prijetnji povezanih s klimom učinkovita je mjera i najčešće se spominje u nacionalnim zdravstvenim strategijama ili strategijama prilagodbe klimi. Neophodno je razviti rana upozorenja: brze, dobro organizirane i učinkovite radnje kao dio akcijskih planova za toplinsko zdravlje i pružanje odgovarajućih informacija javnosti mogu smanjiti rizik od prijenosa bolesti.
Na lokalnoj razini diljem Europe, angažman pružatelja zdravstvenih i socijalnih usluga u planiranju prilagodbe klimatskim promjenama i dalje je nizak. U izvješču EEA stoji da prilagodba postojećim i nadolazećim zdravstvenim prijetnjama koje proizlaze iz klimatskih promjena zahtijeva bolju pripremljenost zdravstvenog sektora kroz povećanje svijesti, poboljšanje znanja i širenje angažmana javnog zdravstva i zdravstvenih djelatnika. Poboljšanje otpornosti zdravstvenih ustanova na ekstremne vremenske uvjete i osiguravanje da zdravstveni sustavi imaju kapacitet da odgovore na povećanu potražnju za njegom pacijenata ili dijagnostikom je također potrebno.
Izvor teksta: eea.europa.eu
Izvor slike: Freepik.com
