English
Prije šezdeset godina, Aralsko jezero počelo se sušiti, ostavljajući za sobom slano, neplodno tlo. Naučene lekcije mogle bi pomoći ostalim dijelovima svijeta u suočavanju s klimatskim promjenama.
Selo Karauzyak u zapadnom Uzbekistanu danas je prašnjavo mjesto. Okruženo je sušnim krajolikom suhih šikara i tala prekrivenih solju. Teško je povjerovati da je ovo selo nekada bilo na obali četvrtog po veličini jezera na svijetu, koje je u posljednjih 50 godina gotovo u potpunosti presušilo. Proces presušivanja Aralskog jezera često se naziva “najgorom ekološkom katastrofom na svijetu”. Sada je u Karauzyaku teško bilo što obrađivati – osim Atriplexa, poznatijeg pod nazivom slani grm.
Tim istraživača iz Japana uzgaja ovu biljku na 3,5 hektara na zemljištu u blizini sela. Zanima ih može li ovaj halofit biti održiv usjev za poljoprivrednike u regiji. Probali su ga koristiti na obližnjoj farmi kao hranu za krave te otkrili da može zadržavati vlagu u inače oskudnom, žednom tlu, a može se uzgajati bez ekstenzivne upotrebe gnojiva.
Kristina Toderich, stručnjakinja za halofite sa Sveučilišta Tottori u Japanu, jedna je od vodećih istraživača na projektu koja koristi bivše morsko dno i obližnju deltu rijeke kao živi laboratorij. To je dio veće japanske inicijative za pomoć i znanstvenu suradnju pod nazivom SATREPS. Surađujući s uzbekistanskom hidrometeorološkom službom UZGIP, istraživači prikupljaju klimatske podatke i satelitske snimke u stvarnom vremenu kako bi bolje razumjeli uvjete na području Aralskog mora: koliko je vode ostalo, koliko brzo nestaje i kakve usjeve tamo uzgajati.
Temeljem dobivenih rezultata izrađuju model održive poljoprivrede u regiji, dajući preporuke poljoprivrednicima za usvajanje novih metoda navodnjavanja i biljnih kultura koje su otpornije na sol i sušu, rekao je Kenji Tanaka, voditelj projekta SATREP.
Krajnji cilj suradnje jest revitalizacija regije koja je devastirana intenzivnom poljoprivredom.
Ovakve promjene okoliša nisu jedinstvene za Aralsko jezero
Konvencija Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije upozorila je da je površina zemljišta veličine srednje Azije od 2015. degradirana od suše, salinizacije i prekomjerne upotrebe. Učeći što može rasti u Aralskom jezeru, SATREPS bi mogao pružiti rješenja za druge dijelove svijeta koji se suočavaju sa sličnim problemima – od bazena jezera Čad u zapadnoj Africi do Velikog slanog jezera u Utahu.
Zašto je Aralsko jezero presušilo
Počevši od 1960-ih, sovjetski dužnosnici preusmjerili su rijeke koje su se slijevale u Aralsko jezero kako bi proizveli pamuk u obližnjim poljima. Bez rijeka koje redovito obnavljaju jezero, veliko jezero počelo je isparavati, razina vode je padala, a jezero koje se povlačilo ostavilo je iza sebe sve slanije tlo na kojem redoviti usjevi nisu mogli rasti. Danas se uzgoj pamuka nastavlja u sušnoj regiji koja prima u prosjeku samo četiri centimetra kiše godišnje.
Klimatske promjene čine te prilagodbe još hitnijima. Prosječne temperature u bazenu Aral povećale su se za oko 3,6 stupnjeva Celzijusa od 1968. godine. Samo smanjenje Aralskog jezera utjecalo je na klimu – kako je voda nestala, zrak je postao sušniji i izgubio je učinak hlađenja obližnjeg jezera, stvarajući povratnu spregu koja je rezultirala toplijim i sušnijim vremenom. Pješčane oluje sada šire prašinu i otrovne teške metale u obližnja sela, dok je povlačenje vode uzrokovalo nakupljanje soli u tlu.
Projekt se provodi na više razina
Osim Atriplexa, istraživači SATREPS-a sade usjeve poput sirka, mung graha i amaranta na testnim parcelama kako bi naučili što najbolje može preživjeti u suhom, slanom tlu. Do sada su razvili obećavajuće sorte ozime pšenice i ječma.
Osim toga, prikupljaju satelitske podatke za mjerenje oborina, sunčevog zračenja i vlage u tlu u regiji Aral koji se mogu koristiti za pomoć poljoprivrednicima da donesu odluke o vrsti usjeva i dobu navodnjavanja. Ova vrsta analize u stvarnom vremenu, poznata kao precizna poljoprivreda, već se široko koristi u Japanu. Tanaka se nada kako će besplatnim pružanjem podataka od sljedeće godine projekt SATREPS pomoći tvrtkama i vladinim agencijama u razvoju alata koje će poljoprivrednici koristiti pri planiranju svojih strategija navodnjavanja.
Prilagodba budućnosti
Istraživači upozoravaju da se Aralsko jezero ne može “spasiti” ili vratiti u prijašnje stanje. Umjesto toga, znanstvenici se usredotočuju na nove oblike poljoprivrede i industrije koji mogu pomoći lokalnim zajednicama da se prilagode promjenama koje su se dogodile, kao i onima koje tek slijede.
Izvor teksta: National Geographic –What a shrinking sea might teach us on life after environmental disaster
Izvor slike: Freepik.com
