English
Do 2050. godine svjetski poljoprivredni krajolik mogao bi se dosta razlikovati u odnosu na današnji. Bit će potrebno osigurati hranu za oko 10 milijarda ljudi, a klimatske promjene utjecat će na to odakle hrana dolazi. Povećanje temperature omogućit će napredak tropskoj hrani u sjevernijim zemljama gdje prije to nije bilo moguće.
Rezultati nove studije objavljene u časopisu PLOS ONE pokazuju da će se uvjeti za uzgoj tri popularne namirnice – kave, indijskih oraščića i avokada – mijenjati u narednih 30 godina. Od tri promatrana usjeva, kava će biti najviše pogođena zagrijavanjem.
Modeliranje budućnosti
Prethodne studije koje predviđaju utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu najčešće su proučavale usjeve poput soje, kukuruza i pšenice. Vrste koje se uzgajaju na malim farmama često su manje zastupljene u istraživanju. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu, male farme proizvode trećinu svjetske hrane, stoga se pretpostavlja da će biti ključne u pripremi globalne opskrbe hranom za klimatske promjene.
Važno je razumjeti da se tri promatrane kulture razlikuju od kukuruza ili pšenice jer se sade godinama prije žetve. Dakle, odluke o vrsti usjeva temelje se na pretpostavkama o budućim uvjetima uzgoja, kao što su temperature i obrasci padalina.
Promatrajući 14 različitih modela, istraživači su predvidjeli kako će se globalni uvjeti promijeniti kroz tri različita klimatska scenarija: drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova koje ograničava zagrijavanje na 1,6 °C, umjereno smanjenje koje ograničava zagrijavanje na 2,4 °C i najgori scenarij u kojem zagrijavanje prelazi 4 °C.
Najbolja područja za uzgoj kave odmaknuti će se od tropskih krajeva.
Od tri promatrana usjeva, kava je će biti daleko najviše pogođena budućom klimom. Do 2050. godine, u sva tri klimatska scenarija, broj regija koje su najprikladnije za uzgoj kave smanjio se za 50 %. Pad je prvenstveno rezultat povećanja godišnjih temperatura u zemljama koje proizvode kavu poput Brazila, Vijetnama, Indonezije i Kolumbije.
Za indijske oraščiće, rezultati su se razlikovali. U zapadnoafričkom Beninu predviđeno je da će visoke godišnje temperature potaknuti pad zemljišta pogodnog za uzgoj indijskih oraščića za gotovo 55 %. Ostale zemlje zabilježile su samo jednoznamenkasti pad ako se ništa više ne poduzme na području ublažavanja klimatskih promjena. Sve u svemu, predviđa se da će se zemljište pogodno za uzgoj indijskih oraščića povećati za 17 % širom svijeta, zahvaljujući sve toplijim zimama u višim i nižim geografskim širinama poput SAD-a, Argentine i Australije.
Avokado, koji je evoluirao da raste u prašumama, imao je sličnu razliku u rezultatima. Promjene se najviše očekuju zbog promjene učestalosti oborina. Toplija klima može zadržati više vlage, što dovodi do više padalina. Procjenjuje se da će se regije najprikladnije za uzgoj avokada smanjiti za 14-41 % širom svijeta. To uključuje zemlje poput Dominikanske Republike i Indonezije. Regije umjereno pogodne za uzgoj voća povećat će se za 12-20 %.
U Meksiku, trenutno najvećem proizvođaču voća, očekuje se da će se prikladni uvjeti uzgoja avokada povećati između 66 do 87 %.
Prilagodba hrane za budućnost
Što bi raznoliki rezultati studije mogli značiti za našu globalnu opskrbu hranom 2050. godine?
Kako bi se odgovorilo na to pitanje, potrebno je više istraživanja, kaže Michael Hoffman, bivši izvršni direktor Cornell instituta za klimatski pametna rješenja. Primjerice, zbog klimatskih promjena povećava se količina i vrsta štetočina koje napadaju usjeve. Pretpostavka može biti da će se ti usjevi smanjiti, ali što ako se poveća i broj grabežljivaca štetočina? Kako se neke rastuće regije šire, dok se druge smanjuju, izazovno je predvidjeti putanju određenih prehrambenih proizvoda. Ipak, jasno je da pad određenog usjeva može imati poguban utjecaj na lokalnoj razini – “poput divovske tvornice koja se seli iz grada”.
Izvor teksta: National Geographic: What climate change means for the future of coffee and other popular foods
Izvor slike: Freepik
