English
Na sjednici Vijeća predsjednika Republike za energetsku tranziciju predstavljene su Smjernice za poticanje izgradnje integriranih sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika. Smjernice je izradilo Vijeće pod predsjedanjem dr. sc. Julija Domca, posebnog savjetnika predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu.
Smjernicama se nastoji značajnije potaknuti tzv. građanska energetika, odnosno ukloniti prepreke za veću izgradnju sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika po načelima pravednosti i transparentnosti. Kako bi se osigurali preduvjeti za priključenje novih sunčanih elektrana u mreži prijenosa i distribucije električne energije, Vijeće za energetsku tranziciju predsjednika Republike Hrvatske predložilo je ugradnju ovih smjernica u Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i u Zakon o tržištu električne energije. Električna energija iz sunčanih elektrana u Europskoj uniji čini prosječno 5% ukupno proizvedene električne energije, dok je u Republici Hrvatskoj taj udio tek 0,4%. Da bismo dostigli prosjek Europske unije, trebali bismo imati instalirano barem 800 MW sunčanih elektrana što je bitno više nego postojećih oko 100 MW.
Posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu i predsjednik Vijeća predsjednika Republike Hrvatske za energetsku tranziciju dr. sc. Julije Domac rekao je: „Nikada u povijesti Republike Hrvatske tema građanske energije, tema obnovljivih izvora energije za hrvatske građane i poduzetnike nije bila predmet razgovora između Predsjednika Republike i nadležnog ministra gospodarstva i održivog razvoja. Hrvatska, nažalost, u području korištenja obnovljivih izvora energije, posebno u području korištenja energije sunca za građane, zaostaje za sličnim zemljama. Drago mi je da smo danas zaključili da na tome vrijedi raditi, da ćemo zajedno raditi i da ministarstvo kao i Vijeće ima slične poglede kako to poboljšati. Do kraja 2050. godine prema europskoj regulativi i planovima svaki drugi građanin Europske unije imat će vlastitu proizvodnju energije. Mislim da mi kao država, kao društvo, dugujemo mogućnost hrvatskim građanima da budu jednaki i slobodni, jednaki sa svim drugim građanima Europske unije. Smjernice daju vrlo konkretna rješenja i sugestije. Ministarstvo je u procesu izmjena i dopuna zakona koji to reguliraju i vjerujem da je ovo početak i dobar doprinos konstruktivnoj raspravi, dijalogu kojeg provodimo od prvog dana od kada smo ovdje“.
Sažetak smjernica pročitajte na poveznici.
