English
U prosincu, ljudi diljem svijeta sudjeluju u sjeći zimzelenog drveća, koje zatim ukrašavaju u svojim domovima šarenim ukrasima i lampicama, da bi ga za koji tjedan bacili u smeće. Kako smo sve više izloženi problematici klimatskih promjena i otpada, nameće se pitanje možemo li održati tradiciju, uz čim manji utjecaj na okoliš.
Prema procjenama Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj se očekuje prodaja oko pola milijuna božićnih drvca tijekom božićne sezone 2025. godine. Nastavljamo trend iz 2023. kada smo uvezli 99 tisuća komada svježih božićnih drvaca, a već godinu kasnije uvoz je narastao na 175 tisuća komada, u vrijednosti većoj od pola milijuna eura.
U procjeni koje drvce je bolje za okoliš, važno je sagledati nekoliko ključnih faktora: (1) porijeklo drvca, (2) materijal i način proizvodnje, (3) trajanje upotrebe i (4) metode odlaganja kada drvce postane otpad.
Koliki je ugljični otisak božićnog drvca?
Procjenjuje se da prirodno božićno drvce ima ugljični otisak od 3,5 kg do 16 kg CO2e, ovisno o metodi odlaganja. Umjetno drvce, koje se obično baca u miješani otpad, ima ugljični otisak od oko 40 kg CO2e.
Kad se brojke stave u perspektivu:
- ako prirodno božićno drvce svake godine bacamo na odlagalište otpada, umjetno drvce će se „isplatiti“ za 2,5 godine
- ako ga pak stavimo u daljnju obradu, primjerice spalimo ili kompostiramo, plastično drvce trebamo imati više od 10 godina da bi bilo usporedivo.
Dodatno, ugljični otisak raste i zbog transporta — osobito za borove uvezene iz Danske ili Nizozemske, kao i za umjetna drvca koja se najčešće proizvode u Kini te putuju tisućama kilometara brodskim kontejnerima.
Materijali i proizvodnja
Umjetna drvca izrađuju se kombinacijom PVC plastike i metala. Riječ je o kompozitnom proizvodu koji je teško rastaviti, a PVC je posebno problematičan jer sadrži klor i aditive zbog kojih se rijetko reciklira. Većina takvih borova zato završava na odlagalištu, gdje se razgrađuju stotinama godina.
Prirodna božićna drvca su biorazgradiva i reciklabilna. Ipak, ako završe na deponiju, truleći oslobađaju metan, plin s 28 puta jačim učinkom na zagrijavanje od CO₂. Time se gubi i njihov prirodni doprinos biološkom ciklusu.
Većina borova u Europi uzgaja na specijaliziranim plantažama, a ne sječe iz prirodnih šuma. Drveće posađeno za božićnu sezonu tijekom rasta veže CO₂, pridonosi bioraznolikosti i štiti tlo od erozije. Još bolje je birati drvca iz certificiranog održivog uzgoja ili lokalnih OPG-ova, čime se smanjuje emisija iz transporta i podržava lokalna ekonomija.
Tri načela kružnog gospodarstva
Kao i u većini pitanja koja se odnose na okoliš, ne postoji jedan ispravan odgovor, no načela kružnog gospodarstva mogu nam pomoći u donošenju održivije odluke.
- Recikliraj
Krećemo od recikliranja. Kao što smo gore već spomenuli, utjecaj na okoliš značajno ovisi o tome što se s našim proizvodom dogodi na kraju njegovog životnog ciklusa. Prirodno drvce se nakon blagdana može pretvoriti u kompost, malč za vrt ili energiju spaljivanje.
- Ponovno upotrijebi
Ako već imate umjetno drvce, najodrživija opcija je koristiti ga što dulje — idealno desetak godina ili više.
Za prirodna drvca sve popularnija je kupnja bora u tegli, koji se može ponovno koristiti ili zasaditi u vrtu. Preživljavanje posađenih borova ovisi o uvjetima u domu, ali praksa pokazuje da dio njih ipak uspješno nastavlja rasti.
- Smanji
I za kraj, vjerojatno najmanje popularna, ali najdjelotvornija opcija jest smanjiti potrošnju i ponovno razmisliti o vrijednostima na kojima temeljimo blagdane. Možda shvatimo da nam nije potreban bor u dnevnoj sobi, već toplina, mir i zajednički trenuci s našim obiteljima.
Zaključak
Prirodno drvce je često bolji izbor za okoliš, osobito ako je lokalno uzgojeno i pravilno zbrinuto. Ipak, konačni utjecaj na planet ovisi o našim navikama: koliko dugo koristimo drvce, kako ga odlažemo i koliko promišljeno pristupamo svojoj potrošnji.
