English
Nedavno istraživanje je pokazalo da su ljudi osjetljivi već na vrlo male razlike u temperaturi. Istraživači se nadaju da će njihovi rezultati utjecati na načine kojima pristupamo izazovima klimatskih promjena.
Prateći ljudsku evoluciju godinama unazad, vidljiv je suptilan, ali nemilosrdan antropogeni utjecaj na Zemlju. Od industrijske revolucije 1850. godine, naš planet se zagrijava, a stopa zagrijavanja se utrostručila u odnosu na 1982. godine. Stručnjaci procjenjuju da će se do 2050. prosječna temperatura podići za 2.5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Ovaj porast temperature bit će praćen kaskadnim ekološkim posljedicama.
2023. godina urezala je svoj vatreni potpis kao najtoplija godina u povijesti – a prognoze za ljeto 2024. već predviđaju ekstremne vrućine diljem Europe. Nedavno provedeno istraživanje pokazuje da ćemo osjetiti svaki stupanj ovih promjena.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Scientific Reports, ljudi su na temperaturne promjene osjetljiviji nego što se mislilo. Doista, s iznenađujućom točnošću možemo uočiti temperaturne razlike male do 0,9 °C. “Bez obzira jeste li toga svjesni ili ne, zapravo ste biološki osjetljivi na to”, kaže Laura Battistel, studentica kognitivne znanosti i znanosti o mozgu na Sveučilištu u Trentu koja je vodila studiju.
Battistel se nada da će njezino istraživanje pomoći ljudima da shvate koliko će zapravo osjetiti čak i promjenu temperature od jednog stupnja Celzija zbog globalnog zagrijavanja. To bi ih možda moglo potaknuti da brinu o rješenjima za klimatske promjene.
Kako se ljudsko tijelo prilagođava toplini
Ljudi su sistematično regulirani da zadržavaju unutarnju temperaturu od oko 37 °C. Ova temperatura je važna za fizičku dobrobit, kao i za kognitivne procese. Ekstremne temperature predstavljaju značajan rizik za zdravlje, poput toplinskog udara ili hipotermije. Evolucijski put omogućio nam je preciznu osjetljivost na temperaturne fluktuacije radi vlastitog opstanka. Opažanje čak i malih promjena koristilo nam je kao rani sustav upozorenja, potičući traženje skloništa, prilagođavanje odjeće i prilagodbu ponašanja kako bismo zadržali ugodu.
Međutim, ove prilagodbe imaju svoju granicu. Tempo i razmjer klimatskih promjena predstavljaju dosad nezabilježene izazove. Ubrzano rastuće temperature, zajedno se poremećajima u okolišu, preopterećuju naše kapacitete za prilagodbu i zahtijevaju poduzimanje proaktivnih mjera za ublažavanje utjecaja.
U svojoj studiji, Battistel i njezin tim zamolili su sudionike da hodaju između dvije komore u kojima se kontrolira temperatura, s maksimalnom razlikom od 2 stupnja Celzija. Ono što su mogli zaključiti jest da su odgovori sudionika iznenađujuće precizni. Sudionici su opažali manje od punog stupnja temperaturne promjene, i s većom vjerojatnošću su pogađali da je temperaturna razlika veća nego što je bila.
Naposljetku, Battistel je zaključila da ovo istraživanje pokazuje koliko su naša tijela zapravo povezana s prirodom, dok je naša svijest još uvijek otuđena od prirode.
Izvor teksta: National Geographic – Another summer of extreme heat is ahead—and you’ll feel every degree of it
Izvor slike: Freepik
