Poljoprivredni su sustavi osjetljivi na klimatske promjene, a globalni rezervoari biljne genetske raznolikosti pokazuju se vrijednim sredstvom prilagodbe usjeva. Studija koju su proveli Samuel Pironon i Marybel Soto Gomez pokazuje da je proizvodnja batata u opasnosti od ekstremnih vrućina, ali nekoliko tolerantnih sorti još uvijek može napredovati i potencijalno pružiti klimatsku otpornost.
Biljna agroraznolikost, raznolikost biljaka koje održavaju poljoprivredu, tisućljećima je podupirala ljudsko preživljavanje i nastavit će igrati presudnu ulogu u osiguravanju globalnih zaliha hrane u uvjetima klimatskih promjena. Od gotovo 400 000 vrsta vaskularnih biljaka pronađenih na Zemlji, samo se nekolicina široko uzgaja, a samo devet unosi više od 75% kalorija biljnog porijekla u ljudsku prehranu1. Produktivnost ovih glavnih usjeva uvelike ovisi o klimi, pa se predviđa da će buduće promjene temperature i obrasca oborina imati snažan utjecaj na prehrambene sustave.
Klimatske promjene mogu imati izravne i neizravne učinke na prehrambene usjeve, uključujući promjene u njihovom rastu, razvoju, nutritivnom sadržaju, strukturi i kvaliteti supstrata te interakciji sa štetnicima i oprašivačima.
Interspecifična raznolikost obuhvaća varijacije među vrstama i može predstavljati dodatnu strategiju prilagodbe za (i) zamjenu osjetljivog usjeva za otporniji sa sličnom hranjivom vrijednošću ili (ii) uvođenje svojstava tolerancije od divljih srodnika u usjev za proizvodnju novih otpornijih sorti uzgojem.