Uz klimatske promjene, još jedan element doprinosi promjenama u ekosustavima, oceanima, morima i slatkim vodama, ljudskom zdravlju, ali i u samoj klimi. Radi se o sveprisutnoj plastici. Samo u 2022. godini, proizvedeno je globalno više od 506 milijuna tona plastike. Zbog sveobuhvatnog utjecaja tijekom svog životnog ciklusa, znanstvenici se u novoj studiji zalažu za sagledavanje plastike ne samo kao otpada, već kao proizvoda koji šteti ekosustavima i ljudskom zdravlju.
Većina proizvedene plastike se spaljuje, odlaže na odlagalište ili nepropisno odlaže na mjesta gdje može iscuriti u okoliš. Mikroplastika je sada posvuda, od vrha Mount Everesta do Marijanske brazde. Samo se manji udio (tek 9 %!) plastike reciklira.
Onečišćenje plastikom pogoršava učinke klimatskih promjena
Napredak prema pravno obvezujućem sporazumu o sprečavanju onečišćenja plastikom izostao je i na zadnjoj COP konferenciji jer nema dogovora oko rezova u industriji proizvodnje plastike vrijednoj stotine milijarde dolara. Na posljednjim pregovorima u travnju aktivisti i civilno društvo optužilo je razvijene zemlje optužene da su pokleknule pod pritiskom industrije kako bi se izbjeglo smanjenje proizvodnje.
Kao priprema za COP29, nova studija o zagađenju plastikom koju je proveo institut Stockholm Resilience Centre prikupila je i analizirala sve više dokaza o sveobuhvatnim učincima plastike na okoliš, zdravlje i dobrobit ljudi. Zaključili su da se izazov otpadne plastike ne može umanjiti ako se ne fokusiramo na tokove materijala kroz cijeli životni put plastike, od vađenja sirovina, odnosno fosilnih goriva, proizvodnje i upotrebe polimera, do ispuštanja u okoliš i pretvorbe u otpad, te ne razumijemo njihove učinke na sustave. Zabrinutost o održivosti upravljanja plastikom sadašnjim modelom izrazio je i sam predsjednik UN-ovih pregovora, naglasivši da cijeli životni ciklus plastike mora biti uključen u mandat budućeg Sporazuma.
U studiji se napominje i da plastika nije bezopasni inertni materijal koji cirkulira u ekosustavima Zemlje, već složeni kemijski spoj koji ispušta mnoge kemikalije i toksične tvari u okoliš tijekom životnog ciklusa, što dovodi do štete u mnogim sustavima. Rješenja koja želimo razviti nisu jednostavna jer moraju imati na umu ovu složenost, baveći se širokom spektrom utjecaja plastike.
Naplata plastičnih vrećica u RH
U Hrvatskoj se od 1. siječnja 2025. g. po prvi put počinju naplaćivati lagane plastične vrećice koje su dostupne kupcima na odjelima voća i povrća u trgovinama te na štandovima na tržnicama. Ministarstvo za zaštite okoliša i zelene tranzicije poručilo je da EU ide u smjeru dokidanje plastičnih vrećica za nošenje i moli građane da od Nove godine u kupnju idu s vlastitom platnenom vrećicom ili drugim predmetima za nošenje.
Autor teksta: Marija Nezirović
Izvori:
Reciklira se samo 9 posto plastike, kako u praksi bez nje? – Poslovni dnevnik
Hundreds of toxic chemicals in recycled plastics | University of Gothenburg