global struggle against pollution during corona crisis

Plastic free Croatia u doba korona krize

Prije godinu dana pokrenut je projekt Plastic free Croatia s ciljem da se poslovne organizacije, kao bitan element društva, učine iskorak i pridonesu globalnoj borbi protiv zagađenja mora i oceana plastičnim otpadom. Procjenjuje se da određenu razinu metodologije Plastic free koristi već više od 50 tvrtki i organizacija u Hrvatskoj, u kojima radi skoro 10.000 zaposlenih.

Što se događa s lopaticama vjetroagregata?

Kako bi spriječile katastrofalne klimatske promjene uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva, mnoge su se vlade i korporacije obvezale koristiti samo čistu energiju do 2050. Energija vjetra jedan je od najjeftinijih načina za postizanje tog cilja. Snaga vjetra ne sadrži ugljik i oko 85% komponenata turbine. Potonji uključuje čelik, bakrenu žicu, elektroniku i zupčanike koji se mogu reciklirati ili ponovno upotrijebiti. Ali lopatice od stakloplastike i dalje je teško zbrinuti.

Manje korištenje i ponovna uporaba otpada

Najučinkovitiji način da se smanji otpad jest da ga ne stvorite. Izrada novog proizvoda zahtijeva mnogo materijala i energije – sirovine moraju biti izvađene iz zemlje, a proizvod mora biti proizveden i transportiran do mjesta gdje će biti prodan. Kao rezultat toga, smanjenje i ponovna upotreba najučinkovitiji su načini na koje možete uštedjeti prirodne resurse, zaštititi okoliš i uštedjeti novac.

Koje su prednosti ponovnih uporaba?

S nekoliko jednostavnih prilagodbi možete smanjiti količinu otpada i smeća koje stvarate. Osim stvaranja okolišnih blagodati, osobno možete profitirati jer manje trošite na kupnju, a zatim i odlaganje materijala bez kojih biste mogli. Neke materijale možete spremiti za ponovnu upotrebu. Možete poduzeti mjere za uklanjanje smeća, s grupom ili samostalno.

RRR (reduce, reuse i recycle)

Tri R-a (reduce, reuse i recycle) koja uključuju smanjenje, ponovnu uporabu i recikliranje svih funkcija pomažu smanjiti količinu otpada koju ljudi bacaju.

Ponovno korištenje materijala za spas planeta

Mogli bismo ponovno upotrijebiti mnogo više od onoga što izvlačimo sa Zemlje, ali mora postojati tržište, mjere zaštite i spremnost svih aktera – od tvrtki koje proizvode proizvode do lokalnih vlasti koje upravljaju otpadnim sustavima – kako bi se to učinilo.

Plastika svuda oko nas

Čini se da je plastika sastavni dio naše svakodnevice. Gotovo svaki proizvod koji koristimo izrađen je ili je uskladišten u plastičnim spremnicima. Postoje i predmeti izrađeni od plastike koji se bacaju nakon samo jedne upotrebe. Više od 40 posto plastike koristi se samo jednom. Iako se možda čini da nam je plastika olakšala svakodnevicu, budućnost nam čini nesigurnom.

Smanjenje plastike u obitelji

Kako bi se promjena dogodila, potrebno je individualno djelovanje. Isto vrijedi i kad i za klimatske promjene. Svatko od nas, na inovativne i efikasne načine, možemo doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena, a posebice unutar obitelji. Nikad nije prekasno započeti. Integriranje promjena počinje od doma, te u nastavku članka možete vidjeti načine na koje možete djelovati kao obitelj.

Klimatske promjene i loše upravljanje otpadom

Preoblikovanje našeg mišljenja o emisijama ugljičnog dioksida može pomoći u realizaciji ideja za praktične pristupe koji bi omogućili smanjenje ugljika u atmosferi. Fizički problem temeljne klimatske promjene je vrlo jednostavan: odlaganje ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova u zrak povećava njihove koncentracije u atmosferi i uzrokuje postupno zagrijavanje. U nekoliko desetljeća otkako su klimatske promjene bile važno međunarodno političko pitanje, nužno rješenje ovog jednostavnog problema smatrano je jednako jednostavnim: svijet mora radikalno smanjiti svoje emisije plinova koji prenose ugljik.