reseliance bonds

Obveznice za klimatsku otpornost

2010-2019 bilo je najskuplje desetljeće u pogledu ekonomskih gubitaka uslijed događaja uzrokovanih prirodnim katastrofama zbog klimatskih promjena, premašujući $2.98 trilijuna– $1.19 trilijuna više nego u prethodnom desetljeću. Stoga kako će vlade financirati pretjerane i rastuće troškove klimatskih promjena? Jedno od rješenja je prijenos rizika na kapitalna tržišta putem tzv. obveznica za klimatsku otpornost.

Pariški sporazum – tehnički prijedlog

Ovaj je dokument adresiran na pregovarače članka 6. i šefove delegacija na COP25 te predlaže detaljan i strukturiran tekst za rješavanje problema opisanih u sažetku „Prazni ciljevi? Kako izbjeći trgovinu vrućim zrakom prema Pariškom sporazumu”.

Klimatske promjene su naša stvarnost

Koliko su klimatske promjene postale ideološko pitanje? Jesu li poruke Grete Thunberg sadržajne? Jesu li skeptici automatski i poricatelji klimatskih promjena? Ovo je dio pitanja vezanih uz klimatske promjene na koja se kritički osvrnuo ovaj novinski članak.

Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače

Dekarbonizacija je nezaustavljiva, ali bila bi još brža bez zamki onih koji se danas predstavljaju kao spasitelj Zemlje. U stvarnosti, oni samo oporezuju građane kako bi memorirali zagađivanje „nacionalnim strateškim prvacima“.

Hitnost reagiranja kroz projekte prilagodbe

Novo izvješće Globalne komisije za prilagodbu ukazuje da su i ekonomske koristi rane i odgovarajuće prilagodbe ogromne što, uz izbjegnute gubitke i socio-okolišne koristi, čini okosnicu investiranja u projekte prilagodbe klimatskim promjenama.

AI može biti pet puta gora za planet od auta

Potrošnja energije za stvaranje umjetne inteligencije (AI) značajna je. Procjenjuje se da je ugljični otisak tog energetski intenzivnog procesa oko 284 tone CO2 (eq) što je oko pet puta više od cjeloživotnih emisija prosječnog automobila.

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja

Prijedlog Uredbe predstavlja temelj za okvir EU-a kojim se ekološki, socijalni i upravljački (ESG) aspekti stavljaju u središte financijskog sustava radi potpore preoblikovanju europskoga gospodarstva u zeleniji, otporniji i kružni sustav. Prijedlogom se uvode i nove kategorije referentnih mjerila za niske emisije ugljika i za pozitivan ugljični otisak čime bi se trebala ulagačima olakšati usporedba ugljičnog otiska ulaganja odnosno sveukupno olakšati ulaganja u održive projekte i imovinu u cijelom EU-u.

Borba protiv klimatskih promjena pomoću umjetne inteligencije

Znanstvena i stručna zajednica iz domene umjetne inteligencije također razmatra problematiku klimatskih promjena te moguće načine za ublažavanje i prilagodbu, od pametnih mreža do upravljanja rizicima. Korištenje umjetne inteligencije i njihova dobrobit naročito se pretpostavlja u nekoliko područja.