English
Od prošlog tjedna najgore poplave u središnjoj i istočnoj Europi u najmanje dva desetljeća odnijele su najmanje 16 života, dok su vlasti u mnogim pogođenim područjima već procjenjuju troškove uništenja ili se tek pripremaju za nadolazeću vodu.
Gradovi i naselja od Češke, Poljske, Austriji do Rumunjske preplavljeni su poplavnom vodom nakon što su obilne kiše tijekom vikenda pretvorile mirne potoke u burne rijeke koje su uništile infrastrukturu i prisilile tisuće ljudi na evakuaciju. Materijalna šteta i izgubljeni živote ukazuju da ni razvijene zemlje nisu dobro pripremljene na rizik jakih oluja i poplava.
Podaci s meteoroloških postaja pokazuju da su rujanske padaline postale jače u središnjoj Europi od 1950.
Europa nije jedina lokacija pogođena poplavama i olujnim kišama u ovom razdoblju: razorne poplave prošlog su tjedna potopila cijela sela u Burmi, a u Nigeriji su poplave pogodile više od milijun ljudi.
Važnost otpornosti zajednice od ekstremnih klimatskih uvjeta
Klimatski znanstvenici izražavaju zabrinutost zbog veličine štete, ali nisu iznenađeni intenzitetom nepogoda. Katastrofalne poplave u središnjoj Europi u skladu su s očekivanjima iz klimatskih modela i rezultat su ubrzanih klimatskih promjena.
Pripisati jake i ekstremne oborine ljudskom utjecaju nije lako postoji mnogo čimbenika koji utječu na vodeni ciklus. Iako je utvrđeno da topliji zrak može zadržati više vlage, intenzitet kiša ovisi o dostupnosti vode u atmosferi.
Znanstvenici s ETH Zürich napravili su analizu srednjoeuropskih poplava koja je pokazala da većina vodene pare dolazi iz Crnog mora i Sredozemnog mora, a oba su postala toplija kao rezultat klimatskih promjena. To pogoduje da više vode isparava iz mora u zrak. Izračunali su da se intenzitet jakih oborina povećava se za 7% za svaki stupanj globalnog zatopljenja.
Štete i gubici poplava ovisi o otpornosti zajednice u pogledu pripreme za kišu i odgovora na njezine posljedice. Znanstvena zajednica već godinama zagovara s vlastima da ulažu u prilagodbu ekstremnim vremenskim prilikama kroz sustave ranog upozoravanja, otporniju infrastrukturu i manju potrošnju fosilnih goriva.
Tvrtka Sensum razumije potencijalne rizike povezane s klimom koji mogu utjecati na provedbu projekta ili vrijednu imovinu, uključujući štete nastale zbog ekstremnih vremenskih prilika. Ima vrijedno iskustvo u izradi mnogih procjena otpornosti na klimatske promjene (klimatsko potvrđivanje) za infrastrukturne projekte. Klimatsko potvrđivanje je proces kojim se mjere ublažavanja i prilagodbe integriraju u razvoj infrastrukturnih objekata. Svrha je procijeniti učinke pojedinih klimatskih prijetnji na infrastrukturu i ostvarenja projekta kako bi se proaktivno razvile mjere za ublažavanje rizika.
Autor teksta: Marija Nezirović
Izvori teksta:
Europe floods: Poland prime minister calls emergency government session | AP News
Changing climate both increases and decreases European river floods | Nature
Izvor slike: Petr Sznapka/CTK via ATP
