Novo istraživanje koje vodi Sveučilište East Anglia (UEA) kvantificira prednosti ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5°C i identificira žarišne regije za rizik od klimatskih promjena u budućnosti. Studija izračunava smanjenje izloženosti ljudi nizu rizika koji bi rezultirali ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5°C umjesto na 2°C ili 3,66°C. Također su uključeni učinci na poljoprivredne prinose i gospodarstvo.
Istraživači iz Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući znanstvenike s UEA i Sveučilišta u Bristolu te iz PBL Nizozemske agencije za procjenu okoliša, otkrili su da se rizici smanjuju za 10-44% na globalnoj razini ako se zagrijavanje smanji na 1,5°C umjesto na 2°C. Trenutačno se globalno ne provodi dovoljna klimatska politika da bi se zagrijavanje ograničilo na 2°C, pa je tim također napravio usporedbu s rizicima koji bi se pojavili s višim razinama globalnog zatopljenja.
Rizici će biti veći ako je globalno zatopljenje veće. Rizici kod zagrijavanja od 3,66°C smanjuju se za 26–74% ako se umjesto toga zagrijavanje održava na samo 2°C. Oni se još više smanjuju, za 32–85%, ako se zagrijavanje može ograničiti na samo 1,5°C. Rasponi su široki jer postotak ovisi o tome koji se od pokazatelja, na primjer izloženost ljudi suši ili poplavama, razmatra.
Nalazi objavljeni u časopisu Climatic Change upućuju na to da je u postocima izbjegnuti rizik najveći za riječne poplave, sušu i toplinski stres, ali u apsolutnom smislu smanjenje rizika je najveće za sušu. Autori također identificiraju zapadnu Afriku, Indiju i Sjevernu Ameriku kao regije u kojima se predviđa da će se rizici uzrokovani klimatskim promjenama najviše povećati s prosječnim globalnim zagrijavanjem od 1,5°C ili 2°C do 2100. godine.
Studija slijedi Šesto izvješće o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), koje utvrđuje da se globalna neto nulta emisija CO2 mora postići početkom 2050-ih kako bi se zagrijavanje ograničilo na 1,5°C bez ili s ograničenim prekoračenjem, te oko ranih 2070-ih ograničiti zagrijavanje na 2°C.
Za ovu studiju istraživači su proveli sofisticirane računalne simulacije rizika od klimatskih promjena, koristeći uobičajeni skup scenarija klimatskih promjena u kojima globalne temperature rastu za 2°C, a zasebno za 1,5°C i 3,66°C. Zatim su usporedili rezultate.
Nalazi uključuju:
- sveukupno, izloženost globalne populacije malariji i denga groznici manja je za 10% ako se zagrijavanje ograniči na 1,5°C umjesto na 2°C
- izloženost stanovništva nedostatku vode najočitija je u zapadnoj Indiji i sjevernoj regiji zapadne Afrike
- procjenjuje se kontinuirano povećanje rizika od globalne suše s globalnim zatopljenjem, pri čemu su stotine milijuna ljudi dodatno pogođene sušom na svakoj, sukcesivno višoj razini zatopljenja
- do 2100., ako se ne prilagodimo, globalno zagrijavanje od 1,5°C dovelo bi dodatnih 41 do 88 milijuna ljudi godišnje u opasnost od obalnih poplava na globalnoj razini (povezano s porastom razine mora od 0,24 do 0,56 m), dok bi dodatnih 45- 95 milijuna ljudi godišnje bilo u opasnosti zbog globalnog zagrijavanja od 2°C (što odgovara porastu razine mora od 0,27-0,64 m) 2100. godine
- globalni ekonomski utjecaji klimatskih promjena manji su za 20% kada je zagrijavanje ograničeno na 1,5°C umjesto na 2°C. Neto vrijednost šteta je sukladno tome smanjena sa 61 bilijuna američkih dolara na 39 bilijuna američkih dolara
Studija je koristila 21 alternativni klimatski model za simulaciju regionalnih obrazaca klimatskih promjena koji odgovaraju zagrijavanju od 2°C odnosno 1,5°C. Prethodna istraživanja koristila su jednostavnije modele i ograničeniji raspon klimatskih modela ili su pokrivala različite pokazatelje rizika.
Izvor: Eurekalert.org