Klimatske promjene i degradacija prirode predstavljaju ozbiljnu prijetnju našem planetu, a očuvanje prirodnih bogatstava i bioraznolikosti postaje pitanje od iznimne važnosti za budućnost čovječanstva. Klimatske promjene značajno utiču na dostupnost i kvalitetu vode, uzrokujući promjene u obrascima padalina, topljenje ledenjaka, porast razine mora i češće ekstremne vremenske događaje. Ovi faktori dovode do smanjenja zaliha pitke vode, koja je već pod pritiskom zbog rasta populacije, poljoprivredne potražnje i industrijskog razvoja. Prema Izvješću Ujedinjenih naroda o razvoju svjetskih voda (United Nations World Water Development Report) globalna potražnja za vodom u narednih dvadeset godina rasti će u industrijskom, domaćem i poljoprivrednom sektoru, s ukupnim povećanjem potrebe između 20% i 30% do 2050. godine. No dok potražnja za vodom raste, zalihe opadaju, u 2010. godini 1,9 milijardi ljudi živjelo je u područjima s ozbiljnim nedostatkom vode, a do 2050. godine taj broj bi mogao narasti na čak 3,2 milijarde. Predviđa se da će u budućnosti upravo pitka voda postati najvažniji resurs jer je ključna za zdravlje, hranu i ekonomski napredak, a njena nestašica može izazvati ozbiljne socijalne i geopolitičke konflikte.
Rijeka Una, koja ujedno spaja i razdvaja Hrvatsku i BIH kao prirodna granica te njezin izvor Vrelo Une koji se nalazi u ličkom dijelu Zadarske županije, sa svojim kristalno čistim vodama, bogatom bioraznolikošću i jedinstvenim ekosistemima, predstavljaju ne samo prirodnu ljepotu već i vitalni izvor pitke vode. Unatoč tome, stanovnici Donje Suvaje, mjesta tik do izvora Une u srpnju 2024. su ostali – bez pitke vode. Krivac za ovaj apsurd je investitor hidroelektrane na rijeci Uni Pipra d.o.o. Planirana izgradnja male hidroelektrane “Una mlin” svega nekoliko stotina metara od izvora Une izazvala je veliku zabrinutost među lokalnim stanovništvom i ekološkim aktivistima posebice uzmemo li u obzir da je Vrelo Une zaštićeno kao hidrološki spomenik prirode od 1968. godine, BIH dio rijeke je u zaštićenom području Nacionalnog parka „Una“ a rijeka se nalazi i na području ekološke mreža Natura 2000, čime je vodeni tok Une kao i njen životinjski svijet pod europskom zaštitom.
Ekološka mreža Natura 2000 je inače: „koherentna europska ekološka mreža sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za EU, a omogućuje očuvanje ili, kad je to potrebno, povrat u povoljno stanje očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u njihovom prirodnom području rasprostranjenosti“ (Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije) te je sasvim opravdano pitanje kako je uopće dopušteno tvrtki Pipra da na području rijeke Une gradi hidroelektranu. Kako su upozoravali prosvjednici te mnogobrojne ekološke udruge izgradnjom mini-elektrane trajno bi se uništio izvor rijeke Une.
Nakon brojnih prosvjeda građana i ekoloških udruga iz Hrvatske i BIH, te unatoč početnom stavu Ministarstva graditeljstva da nema ovlasti za zaustavljanje radova, državni inspektorat Republike Hrvatske pokrenuo je upravni postupak protiv investitora, tvrtke Pipra, te izdao rješenje kojim se zabranjuju svi daljnji radovi na izgradnji hidroelektrane. Ova odluka donesena je na temelju procjene da je gradnja izvršena bez potrebnih ocjena prihvatljivosti za područje ekološke mreže, čime je ozbiljno ugrožena bioraznolikost i ciljne stanišne vrste.
Inspekcija zaštite prirode, u suradnji s Zavodom za zaštitu okoliša i prirode, utvrdila je da su radovi već prouzročili štetan utjecaj na prirodu, a daljnja gradnja mogla bi dodatno ugroziti ekosistem rijeke Une. Ovaj preokret dolazi kao rezultat dugotrajnih prosvjeda i pritiska javnosti, ali i sve veće svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa u kontekstu klimatskih promjena.
Zabrana izgradnje hidroelektrane na Uni primjer je globalne borbe protiv devastacije prirode u ime kratkoročnog profita. Dok klimatske promjene sve više utječu na dostupnost resursa poput pitke vode, očuvanje rijeka poput Une postaje ključno za zaštitu našeg okoliša, lokalnih zajednica i osiguranje održive budućnosti za generacije koje dolaze.
Izvori:
https://www.unwater.org/publications/world-water-development-report-2018
Izvor slike: https://voda.hr/hr