Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem uzrokuju opasne i široko rasprostranjene poremećaje u prirodi i utječu na živote milijardi ljudi diljem svijeta, unatoč naporima da se smanje rizici. Prema najnovijem izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), objavljenom krajem veljače, ljudi i ekosustavi koji se najmanje mogu nositi s klimatskim promjenama najviše su pogođeni.
Klimatske promjene 2022: Učinci, prilagodba i ranjivost
Izvještaj Klimatske promjene 2022: Učinci, Prilagodba i Ranjivost kao drugi dio Šestog izvješća donosi procjene o kompleksnoj interakciji klimatskih promjena i rizicima za okoliš i ljude u sadašnjosti i budućnosti, te predstavlja opcije za djelovanje i prilagodbu.
Objavljeni podaci uključuju rad 675 stručnjaka i vlada iz 67 zemalja i ne donose dobre vijesti. Klimatske promjene i povezana degradacija okoliša predstavlja prijetnju za dobrobit čovječanstva i zdravlje planeta, a ljudski doprinos je sve veći uslijed neodrživog korištenja prirodnih resursa, uništavanja ekosustava, rastuće urbanizacije i nejednakosti.
Podaci govore o globalnoj ugroženosti 3.3 – 3.6 milijardi ljudi koji žive u tzv. vrućim točkama visoke ranjivosti na klimatske promjene.
Izvještaj definira četiri ključna rizika za područje Europe: povećana smrtnost i obolijevanje ljudi te promjene u okolišu uslijed vrućina, zatim suše i toplinski stres u poljoprivredi koji uzrokuje trajni pad prinosa i gubitke, nestašice vode (najviše u Južnoj Europi), te učestalost poplava i povećanje razine mora.
Hitne mjere za rješavanje rastućih rizika
Izvještaj donosi mjere i aktivnosti koje države, zajednice i pojedinci moraju poduzeti kako bi ublažili učinke i prilagodili se na njih.
Gradnja zgrada otpornijih na promjene temperatura s učinkovitim sustavima hlađenja i grijanja uz urbanističke zahvate u smjeru više zelenih površina u gradovima, promjena obrazaca potrošnje energije i održavanja te širenje i povezivanje zaštićenih područja ekosustava smanjuju rizik od toplinskog udara. Navodnjavanje, promjena načina uzgoja hrane u smjeru obnavljajuće poljoprivrede (eng. restoration agriculture) ili agrošumarstva ublažava negativne posljedice u poljoprivredi. Korištenje kišnice, skladištenje vode i promjena korištenja zemljišta pomaže kod suša i nestašica vode. Sustavi ranog upozorenja, osiguravanje prostora za prilagodbu vodnih sustava (npr. retencije) i ekosustava, promjena korištenja prostora i upravljanje prijetnjom smanjuju rizik od poplava.
Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske usvojena 2020. također donosi procjene rizika i ranjivosti za područje Hrvatske kao i niz mjera u ključnim sektorima. Međutim, stvarno stanje do sada nije pokazalo sustavno provođenje mjera već samo pojedinačne aktivnosti u gradovima i općinama u Hrvatskoj, primjerice, projekti aglomeracije vodoopskrbe i komunalnih sustava.
Pitanje više nije trebamo li nešto poduzeti i zašto, nego kad (Što prije!) i kako (Što učinkovitije i pravednije!).
Izvori:
Naslovna fotografija: