English
UN-ovo izvješće objavljeno prošle godine pokazuje da su ekosustavi izgubili oko polovice svog područja. Pritom, milijunu životinjskih i biljnih vrsta prijeti izumiranje. Među prirodnim staništima najviše su stradala močvarna područja (83% isušenih područja) diljem svijeta od 1700. godine. Samim time napori u zaštiti ekosustava moraju biti prioritetni.
Zaštita ekosustava i dobrobit ljudi istovremeno nije uvijek lako. Potreba za izbjegavanjem teških izbora s naglaskom na jedno ili drugo postalo je očitija jer zabrinutost zbog klimatskih promjena sve više jača.
Učinci klimatskih promjena samo će se povećavati tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, s obzirom na neizbježne promjene koje su već zaključane zbog trenutnih i kratkoročnih emisija. Čak i ako bi svijet uspješno ispunio cilj Pariškog sporazuma da ograniči globalno povišenje prosječne temperature na znatno ispod 2 ° C (° C), utjecaji bi bili puno veći u nekim regijama. Zemlja se zagrijava otprilike dvostruko brže od planeta.
Izazov odgovora na klimatske utjecaje sastoji se od neizvjesnosti o tome kako će se odvijati buduća klima. Do određene će točke biti dovoljni postupni pristupi, poput kontinuiranih poboljšanja u upravljanju vodama ili konvencionalnih pristupa za zaštitu od poplava i korištenje zemljišta. Ali to ne mora uvijek biti slučaj: s neizvjesnijim i dramatičnijim utjecajima viših temperatura, postupna prilagodba bit će nedovoljna i bit će potrebni transformativni pristupi.
