Europska unija je predložila CBAM u sklopu šireg zakonodavnog paketa poznatog kao “Spremni za 55”. Ovaj paket obuhvaća razne političke inicijative i propise za usklađivanje klimatskih i energetskih zakona EU s povećanom ambicijom smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine, u usporedbi s razinama iz 1990. godine.
Što je CBAM?
Mehanizam prilagodbe granica ugljika (CBAM) je politički alat koji je predložila Europska unija s ciljem rješavanja problema povezanih s istjecanjem ugljika i osiguravanja da klimatske politike EU-a ne dovedu domaću industriju u nepovoljan položaj u odnosu na proizvođače u zemljama sa slabijim ekološkim propisima.
CBAM-om se dopunjuje sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije uspostavljen Direktivom 2003/87/EZ („EU sustav trgovanja emisijama”) primjenom istovjetnog skupa pravila na uvoz robe u carinsko područje Unije.
Koja je važnost CBAM-a?
CBAM je važan politički alat za rješavanje istjecanja ugljika, promicanja poštenog tržišta, poticanja globalne klimatske akcije i podupiranja domaćih napora u borbi protiv klimatskih promjena.
- Rješavanje problema curenja ugljika – Curenje ugljika odnosi se na rizik da stroge klimatske politike u jednoj regiji, kao što je EU, mogu dovesti do povećanih emisija u drugim regijama s manje strogim propisima.
-
Osiguravanje pravednog tržišnog natjecanja – Bez mjera poput CBAM-a, postoji rizik od stvaranja nejednakih uvjeta u kojima su domaće industrije u regijama sa strogim klimatskim politikama u konkurentskom nepovoljnijem položaju u usporedbi s proizvođačima u regijama sa slabijim propisima.
-
Poticanje globalne klimatske akcije – CBAM može poslužiti kao alat za poticanje drugih zemalja da usvoje snažnije klimatske politike i mehanizme određivanja cijena ugljika. Uvođenjem carina na uvoz iz zemalja s neadekvatnim klimatskim mjerama, EU želi potaknuti trgovinske partnere da poduzmu ambicioznije mjere za smanjenje svojih emisija stakleničkih plinova.
-
Potpora domaćim klimatskim ciljevima – CBAM je dio šire strategije EU-a za postizanje klimatskih ciljeva, uključujući cilj energetske neutralnosti do 2050. Osiguravajući da uvezena roba odražava njihov stvarni ugljični otisak, CBAM može pomoći usmjeriti domaću industriju prema većoj učinkovitosti i inovativnosti u smanjenju emisija.
Tko će biti obveznici CBAM-a?
Fokus CBAM-a će biti na sektorima koji su energetski intenzivni i trgovinski izloženi. To se odnosi na industrije koje troše značajnu količinu energije u svojim proizvodnim procesima i visoko su integrirane u globalnu trgovinu. Primjeri takvih sektora mogu uključivati industrije cementa, željeza i čelika, aluminija, gnojiva, vodika i električne energije.
Svrha CBAM-a je osigurati da se ta uvezena roba suočava s cijenom koja odražava njihove emisije ugljika, slično onome s čime se suočavaju domaći proizvođači unutar EU-a prema sustavu EU-a za trgovanje emisijama (ETS) ili drugim mehanizmima određivanja cijena ugljika.
Kada će biti uveden CBAM?
Prijelazno razdoblje započelo je 1. listopada 2023. i trajat će do kraja 2025., kada će započeti njezina potpuna primjena.
Što će biti uključeno u CBAM izvještaj?
- ukupna količina svake vrste robe, izražena u MWh za električnu energiju i u tonama za ostalu robu
- stvarne ukupne sive emisije u tCO2ekv emisija po MWh električne energije ili, za ostalu robu, u t CO2ekv emisija po toni svake vrste robe
- ukupne neizravne emisije
- cijena CO2 koja se plaća u zemlji podrijetla za sive emisije povezane s uvezenom robom, uzimajući u obzir bilo koji dostupni povrat poreza na izvoz ili drugi oblik kompenzacije
U konačnici, CBAM nastoji pridonijeti širim klimatskim ciljevima EU-a te potaknuti ostale zemlje u poboljšanju njihovih klimatskih ambicija i politika.
Izvori teksta:
Izvor slike: