English
Europska unija priprema se za zajednički izlazak iz međunarodnog Ugovora o energetskoj povelji, nakon što su neke članice već najavile povlačenje iz tog sporazuma zbog klimatskih zabrinutosti. Ugovor, koji je uspostavljen 1998. godine i ima oko 50 potpisnica, uključujući države članice EU-a, omogućuje energetskim tvrtkama da tuže vlade zbog politika koje narušavaju njihova ulaganja. Međutim, u posljednjim godinama ovaj mehanizam je sve više korišten za osporavanje politika koje zahtijevaju zatvaranje postrojenja na fosilna goriva, što je izazvalo zabrinutost u nekim europskim prijestolnicama zbog utjecaja na borbu protiv klimatskih promjena.
Predstavnik Europske komisije izjavio je za Reuters kako će u narednim tjednima predstaviti pravne prijedloge za koordinirani izlazak EU-a iz Ugovora. Odluka o izlasku proizlazi iz nemogućnosti postizanja dogovora oko reformi koje bi omogućile postupno ukidanje zaštite za fosilna goriva. “Ugovor trenutno nije u skladu s politikom i pravnom regulativom EU-a u vezi ulaganja, kao ni s energetskim i klimatskim ciljevima EU-a”, naglasio je glasnogovornik Komisije.
EU će sljedećeg tjedna predstaviti prijedlog izlaska iz Ugovora, prenosi portal Climate Home News. U razmatranju je bila opcija djelomičnog izlaska, koja bi nekim zemljama omogućila da ostanu unutar sporazuma, ali je ta ideja odbačena zbog pravnih nesigurnosti. Danska, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Poljska i Španjolska već su najavile svoj izlazak iz Ugovora, dok je Italija napustila Ugovor 2016. godine.
Ipak, postoje neke države, poput Cipra, Mađarske i Slovačke, koje preferiraju ostanak u ažuriranoj verziji Ugovora umjesto izlaska. Da bi prijedlog bio prihvaćen, potrebna je podrška većine država članica i Europskog parlamenta, koji je već javno podržao ideju o koordiniranom povlačenju. Lukas Schaugg, analitičar u Međunarodnom institutu za održivi razvoj Think Tank, ističe da bi zajednički izlazak iz Ugovora uklonio jednu od glavnih prepreka za postizanje obvezujućih klimatskih ciljeva EU-a
U prošloj godini, potpisnici Ugovora su pregovarali o reformama koje bi djelomično riješile klimatske probleme, ali su te reforme izazvale mješovite reakcije unutar EU-a i bile su predmet kritika aktivista. Bez podrške EU-a, teško je očekivati da će te reforme proći. Trenutačno neizmijenjen Ugovor ima “klauzulu o isteku” koja bi i nakon izlaska EU-a štitila postojeća ulaganja u fosilna goriva u Europi idućih 20 godina. Ipak, europski dužnosnici se nadaju da će uspjeti dogovoriti da se Ugovor ne primjenjuje između država članica EU-a, čime bi se djelomično neutralizirala spomenuta klauzula. Švicarska planira ostati u Ugovoru, dok je stav Ujedinjenog Kraljevstva još uvijek nejasan. Zemlje u središnjoj Aziji i Japanu nisu pokazale interes niti za reformu Ugovora niti za izlazak iz njega.
Povlačenje iz Ugovora o energetskoj povelji EU-a predstavlja važan korak u njihovim naporima da se suoče s izazovima klimatskih promjena. Očekuje se da će to olakšati ostvarenje obvezujućih ciljeva u vezi s energetikom i klimatskim pitanjima te pridonijeti ubrzanju tranzicije prema održivom energetskom sustavu.
Izvor tekst: Climate Home News
Izvor slike: Pixabay
