English
Globalno zagrijavanje utječe na proizvodnju hmelja, ključnog sastojka piva, prenosi The Guardian. Nedavno istraživanje pokazuje da će prinosi hmelja u europskim regijama pasti za 4-18 posto do 2050. ako se poljoprivrednici ne prilagode toplijem i sušem vremenu. Sadržaj alfa kiselina u hmelju, koji daje pivu prepoznatljiv okus i miris, past će za 20-31 posto.
Pivo, treće najpopularnije piće na svijetu, proizvodi se fermentacijom žitarica slada s kvascem i obogaćuje se aromatičnim hmeljem. Međutim, emisije stakleničkih plinova ozbiljno ugrožavaju proizvodnju hmelja, uzrokujući značajan pad prinosima. Istraživanje je pokazalo da su prinosi hmelja u razdoblju 1995.-2018. pali za 0,13-0,27 tona po hektaru. Najveći pad zabilježen je u Celju s padom od 19,4%. Njemačka, drugi najveći proizvođač hmelja na svijetu, također bilježi značajan pad prinosa. Zemlje s bogatom pivarskom tradicijom, poput Češke i Njemačke, suočavaju se s ozbiljnim izazovima jer je pivo ne samo omiljeni napitak već i sastavni dio kulture.
Studija ukazuje na to da će uzgajivači hmelja morati uložiti dodatne napore kako bi održali trenutnu kvalitetu proizvoda. Kako se klimatski uvjeti mijenjaju, neki su uzgajivači već prilagodili svoje metode, premještajući vrtove na područja s više vode i mijenjajući raspored redova usjeva. Unatoč tim naporima, klimatske promjene i dalje prijete pivu. Svjetski lideri obećali su smanjenje globalnog zagrijavanja za više od 1,5°C do kraja stoljeća, ali se suočavaju s izazovom ostvarivanja tog cilja zbog visokih emisija stakleničkih plinova.
Klimatske promjene nisu samo prijetnja kvaliteti piva, već i njegovim cijenama. S obzirom na rastuću potražnju za visokokvalitetnim hmeljem, proizvođači piva suočavaju se s pritiskom povećanja troškova proizvodnje. Dok klimatske promjene mijenjaju okus omiljenog napitka, visoki troškovi energije i geopolitički faktori također igraju ulogu u povećanju cijena piva.
Izvor teksta: The Guardian
Izvor slike: Freepik
