English
Gotovo polovica biljnih i životinjskih vrsta u prirodno najbogatijim područjima svijeta, poput Amazone i Galapagosa, mogla bi se suočiti s lokalnim izumiranjem do kraja stoljeća zbog klimatskih promjena ako emisije ugljika nastave nekontrolirano rasti. Čak i ako je globalno zatopljenje ograničeno na 2°C, ova mjesta bi mogla izgubiti 25% svojih vrsta.
Životinje i biljke koje su ugrožene nemaju dovoljno vremena i mogućnost prilagoditi se na novonastale uvjete, stoga i minimalan porast temperatura dovodi do prijetnje za izumiranjem mnogih vrsta.
Mnoge životinje i biljke sele se na više nadmorske visine i tako postaju ugrožene, a dolaskom novih biljnih vrsta na mjesta gdje prije nisu bile dovodi niz bolesti i štetočina kojima se narušavaju starosjedilačke vrste. Kraće zime i drugačije sezone cvjetanja predstavljaju dodatne opasnosti za biljni svijet.
Jedan od najboljih primjera prijetnji koje klimatske promjene donose je masovno izbjeljivanje koraljnih grebena zbog povećanja temperature oceana.
Mnogi znanstvenici upozoravaju da se trenutno događa šesto veliko izumiranje, a upravo klimatske promjene doprinose njegovom ubrzanju. Vrste nestaju stotinjak puta brže nego što je to uobičajeno u vremenu između velikih izumiranja. U normalnim bi okolnostima u periodu od 10.000 godina izumrle dvije vrste sisavaca, no trenutna je stopa izumiranja puno veća. Čak četvrtina svih vrsta sisavaca i 41% vodozemaca je pred izumiranjem, a mnogi od njih žive još samo u zatočeništvu, nema ih u divljini.
Izvori:
