English
Klimatske promjene ne utječu samo na naš okoliš, već i naše zdravlje. Takozvane bolesti povezane s vrućinom postaju sve učestalije, posebice kod osoba starije životne dobi i djece.
Jedan od najizravnijih rizika planeta koji se uvijek zagrijava veća je šansa za razvoj bolesti povezane s vrućinom. Toplinska bolest se razvija kada vas prirodne kontrole temperature, poput znojenja, ne mogu dovoljno brzo ohladiti.
Prekomjerna toplina znači da enzimi zbog kojih vaše tkivo pravilno funkcionira ne mogu funkcionirati tako učinkovito.
Rastuće temperature znače intenzivnije i trajnije valove vrućine koji utječu na zdravlje i povećavaju rizik od bolesti povezane s vrućinom. Također, takve promjene u okolišnom okruženju utječu i na kvalitetu života. Posebno osjetljiva skupina su ljudi koji pate od kardiovaskularnih bolesti i pretilosti.
Klimatske promjene znače promjene u lokalnim ekosustavima širom svijeta – a neke od tih promjena mogu imati opasne posljedice kada je u pitanju stopa zaraznih bolesti. Primjerice, toplije od prosjeka zime znače veće stope uzgoja i preživljavanja komaraca, napominje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). A budući da komarci mogu prenijeti opasne infekcije, uključujući malariju i virus zika, bolje preživljavanje znači i veću priliku za širenje bolesti.
Učinci ekstremnih vremenskih obrazaca mogu čak i povećati rizik od raka, objašnjava Nacionalni institut za zdravstvene znanosti o okolišu. Obilne kiše i poplave mogu povećati izloženost kancerogenim spojevima, a veće temperature znače da više tih kemikalija može ispariti u zrak – i ući u naša pluća.
