English
Zelene površine i drveće u gradovima od iznimne su važnosti za ublažavanje vrućina, a nova inicijativa Pariza planira sadnju mini šuma diljem grada i okolice. Toplinski valovi sve su učestaliji i dulje traju, stoga je ovo jedan od način za obranu.
Pojam „džepna šuma“ nastao je u Japanu tijekom 1970-ih godina, kad je lokalni botaničar po imenu Akira Miyawaki zaključio da su stoljetne šume koje rastu oko hramova i svetišta mnogo otpornije od nedavno zasađenih šuma. Miyawaki je tvrdio da su gusto posađene autohtone vrste, uzgojene u pažljivo pripremljenom tlu na četiri različite visine kako bi se osiguralo više slojeva pokrivenosti, rasle do 10 puta brže i uhvatile više ugljika od standardno upravljanih šuma. Uz to, uočio je i da šuma od samo 100 četvornih metara može ugostiti iznimne razine bioraznolikosti.
Neprofitna organizacija pod nazivom Boomforest uvodi upravo ove ideje potičući volontere da sade male, strateške dijelove u Parizu i okolici s ciljem stvaranja mini šuma. Prva takva akcija sadnje drveća datira iz 2018. godine. Prema studiji iz 2016. koju citira Resilience.org, francuska prijestolnica imala je manje od 10% pokrivenosti drvećem na svojim ulicama, čime je daleko iza drugih velikih europskih gradova.
Tijekom 21. stoljeća očekuje se da će prosječna ljetna temperatura u Parizu porasti za čak 5,3°C, a broj dana u godini s temperaturama višim od 30°C mogao bi se povećati na 45 dana u odnosu na trenutni prosjek od deset dana. Sve veće temperature doći će s češćim i ekstremnijim olujama, poplavama i sušama. Međutim, drveće i biljke mogu pružiti prirodan učinak hlađenja zbog nečega što se naziva transpiracija, što znači da većina vlage koju biljke konzumiraju ispari kroz svoje lišće. Drveće se znoji, baš kao i ljudi, što regulira njihovu temperaturu.
U Parizu je usvojena Miyawaki metoda kao brži način za ozelenjavanje dijelova grada, uz uključivanje stanovnika u djelo i obvezujući ih na zeleniju budućnost. Dokazano je da sadnja jednog stabla ima isti učinak hlađenja kao 10 klima uređaja. Ali stabla su također društveni organizmi i puno bolje prolaze kad su posađena u društvu srodnih stabala. Zbog toga su ove džepne šume posađene gusto jedna uz drugu. Osim toga, to pomaže u obogaćivanju bioraznolikosti jer privlači druge žive organizme. Gradska vijećnica Pariza obećala je posaditi 170.000 stabala u francuskoj prijestolnici do 2026.
Izvor teksta: themayor.eu
Izvor slike: pixabay.com
