English
Ove jeseni nižu se jake oluje i padaline diljem Europe, izazivajući smrtonosne bujične poplave.
U rujnu su velike poplave izazvale velike materijalne štete i prisilile desetke tisuća ljudi da napuste svoje domove širom regija u Austriji, Češkoj, Poljskoj i Rumunjskoj nakon dana obilnih kiša. Bosna je proglasila stanje prirodne katastrofe nakon obilnih kiša koje su izazvale bujične poplave i klizišta u kojima je poginulo najmanje 18 osoba, a ključne prometne veze su prekinute.
Najgore poplave zbile su prije dva tjedna u istočnoj Španjolskoj kad je poginulo više od 200 ljudi. Najteže je pogođena regiji Valencia gdje je količina kiše koja padne u godinu dana pala u samo osam sati, što je dovelo do bujica vode koje su uništile čitava naselja i zarobile stotine ljudi koje je trebalo spašavati. Iako su u Španjolskoj razvili sustav ranog upozorenja na prirodne katastrofe, hitno upozorenje stiglo je mnogo sati u zakašnjenju nakon što su meteorološke službe upozorile na “ekstremnu opasnost” u regijama. Ogorčeno stanovništvo krivi zakašnjeli odgovor vlasti, nespremne za brzi odgovor na ovakve iznenadne nepogode, za smrt svojih sugrađana i nastalu štetu.
Ove poplave, najgore u povijesti Španjolske, upozorenje su donosiocima odluka i sustavu civilne zaštite na nedovoljnu pripremljenost zemalja u Europi za klimatske promjene.
Ova godina mogla bi biti najtoplija u povijesti mjerenja
Dobro je poznata i istražena veza između rastućih temperatura voda i mora koje donose intenzivnije i obilnije kiše. Od industrijske revolucije, Europa se zagrijala brže od bilo kojeg drugog kontinenta i gotovo dvostruko više od globalnog prosjeka, upozorila je Svjetska Meteorološka Organizacija. Prema europskom Servisu Copernicus za klimatske promjene, gotovo je sigurno da će 2024. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja.
Međutim, u izvješću Europske agencije za okoliš iz svibnja navodi se da Europa nije spremna za sve veće klimatske opasnosti s kojima se suočava i nema razvijene politike primjerene veličini prijetnje.
U izvješću se navode moguća rješenja za poplave, suše, toplotne valove i dr. te naglašava činjenica da trenutno imamo alate potrebne za borbu protiv problema, ali složeni problemi zahtijevaju sustavni pristup rješenjima koji bi povećao otpornost društva i infrastrukture na nepogode.
Među mjerama istaknuta je veća uloga tehnologije u obliku pojačanog nadzora, praćenja i sustava ranog upozoravanja na rizičnim područjima. Predložena su i rješenja nadahnuta prirodom, kao što je sadnja drveća ili vegetacijskih područja za zadržavanje kišnice ili ponovna upotreba pročišćene vode.
Zaštita ljudskih života od utjecaja klimatskih promjena, uključujući suše, poplave i pogoršanu kvalitetu vode, trebala bi biti od iznimne važnosti za vlasti i druga tijela uključena u zaštitu građana.
Autor teksta: Marija Nezirović
Izvori:
https://www.eea.europa.eu/publications/responding-to-climate-change-impacts/
https://news.un.org/en/story/2023/06/1137867
How is climate change impacting flooding around the world? – DW – 10/30/2024
Izvor slike: Freepik
