English
EU je proizvela rekordnih 12% svoje električne energije iz solarne energije od svibnja do kolovoza 2022., čime se izbjegao potencijalni uvoz fosilnog plina od 29 milijardi eura.
Od svibnja do kolovoza, EU je proizvela rekordnih 12% (99,4 TWh) električne energije iz solarne energije u usporedbi s 9% (77,7 TWh) prošlog ljeta. Solarna energija je premašila udio vjetra (12%) i hidroelektrana (11%) u mješavini energije i nije bila daleko od ugljena od 16%. Bez rekordnih 99 TWh solarne proizvodnje u posljednja četiri mjeseca, EU bi morala kupiti još 20 milijardi kubičnih metara fosilnog plina. Na temelju dnevnih cijena plina od svibnja do kolovoza, to je jednako izbjegnutim troškovima plina od 29 milijardi eura.
Izvor: Ember-climate.org
Rekordi solarnih udjela oboreni su u 18 od 27 zemalja EU. Najveći porast solarne proizvodnje od 2018. zabilježen je u Poljskoj, koja je povećala solarnu proizvodnju 26 puta, a zatim peterostruki porast u Finskoj i Mađarskoj. 10 država članica EU-a proizvelo je više od desetine električne energije iz solarnih panela tijekom ljeta 2022. Najveći udio bio je u Nizozemskoj (23%), a slijede je Njemačka (19%) i Španjolska (17%).
Ljeto 2022. jasan je pokazatelj važnosti solarne energije u mješavini električne energije u Europi. Iako su nedavni podaci pozitivni, EU mora napraviti još veći pomak prema 2030. godini, smanjujući prepreke za izdavanje dozvola i povećavajući financiranje i brzine solarne implementacije.
Osamnaest zemalja EU-a postavilo je novi rekordni udio solarne energije tijekom vrhunca ljeta ove godine: Austrija (2,4%), Belgija (12,8%), Cipar (13,3%), Češka (5,1%), Danska (12,9%), Estonija (13,9%) ), Francuska (7,7%), Njemačka (19,3%), Grčka (15,3%), Mađarska (14,7%), Italija (15,0%), Nizozemska (22,7%), Poljska (8,1%), Portugal (9,3%), Rumunjska (3,8%), Slovačka (3,4%), Slovenija (3,1%), Španjolska (16,7%). Dvije nove zemlje EU-a probile su granicu od 10% solarnog udjela – Belgija i Danska, čime se ukupan broj zemalja koje proizvode desetinu električne energije ili više od sunca popeo na 10.
Hrvatska, Latvija, Litva i Luksemburg isključeni su iz solarnog udjela u analizi proizvodnje jer uvoz električne energije premašuje 30% potražnje, Švedska je isključena jer nisu prijavljeni podaci prije 2022.
“Dok Europu potresa plinska kriza, solarna energija donosi prijeko potrebno olakšanje. Ulaganja u solarne kapacitete su se isplatila. Svaki teravatsat solarne električne energije pomogao je smanjiti našu potrošnju plina, štedeći milijarde za europske građane. Jasno je da trebamo što više solarne energije. Europski parlament ima savršenu priliku da nam to pruži usvajanjem cilja od 45% obnovljive energije i postavljanjem Europe na put prema 600 GW solarnog kapaciteta ili više do 2030.”, izjavio je Paweł Czyżak, viši analitičar energetskih i klimatskih podataka u Emberu.
Izvor: Ember-climate.org
