English
Mineral jadarit je 2007. godine stekao popularnost radi sličnosti u kemijskom sastavu s kriptonitom, izmišljenim mineralom iz stripova o Supermanu. Specijalne moći jadarita leže u njegovom sadržaju litija koji je temeljni element modernih tehnologija. Danas na pozornosti dobiva jer se njegovo rudarenje planira unutar poljoprivrednog i naseljenog područja, čineći ga jedinstvenim primjerom u svijetu.
Projekt „Jadar“
Britansko-australska multinacionalna tvrtka Rio Tinto, druga najveća korporacija za metale i rudarstvo na svijetu, želi otvoriti rudnik litija u Srbiji. U siječnju 2020. godine završili su fazu geoloških istraživanja projekta Jadar, što je bilo popraćeno značajnim otporom građana. Prosvjedi diljem zemlje primorali su Vladu na uvođenje moratorija 2022. godine. Ipak, krajem srpnja ove godine, ukinuta je zabrana iskopavanja litija te je Srbija vratila licencu Rio Tintu za vađenje minerala u dolini Jadar. Regija Jadar sadrži zalihe koje imaju potencijal zadovoljiti 90% trenutnih potreba za litijem u Europi. Ipak, taj sadržaj predstavlja tek 1 % svjetskih rezervi litija.
Grupa znanstvenika iz Srbije objavila je svoje istraživanje „The Impact of Exploration Activities of a Potential Lithium Mine on the Environment in Western Serbia“ u znanstvenom časopisu Nature u kojem opisuju ekološke, eko-kemijske i socio-okolišne opasnosti povezane s aktivnostima u predloženom rudniku litija u Jadru.
Izgradnja rudnika uništila bi životne aktivnosti oko 20.000 ljudi lokalne zajednice
Jadar je regija poznata po svojim agrikulturnim vrijednostima. Projekt Jadar prostorno bi obuhvaćao između 2.031 i 2.431 ha. Očekuje se da bi 533 ha zemljišta bilo uništeno u prvoj fazi provedbe projekta, dok bi iskopavanje rude i crpljenje ili curenje podzemnih voda rezultiralo slijeganjem gotovo 850 ha zemljišta, navode autori članka. Od zemljišta koje će biti uništeno, 203 ha su šume, a 317 ha je obradivo zemljište.
Planirana su minimalno dva odlagališta otpada. Odlagalište jalovine nalazilo bi se u neposrednom obalnom pojasu rijeka Jadar i Korenita, izrazito bujičnih lokalnih vodotoka. Ovakvo odlaganje stvorilo bi stalnu prijetnju onečišćenja nizvodnih dionica rijeka, ugrožavajući opskrbu vodom za oko 2,5 milijuna ljudi. Industrijsko odlagalište otpada planirano je u slivu potoka Štavica gdje bi se uklonilo oko 26.000 m3 drvne mase koja trenutno predstavlja vrijedan ponor ugljika.
Utjecaj tijekom geoloških istraživanja
Rezultati predstavljeni u studiji pokazuju da je istražno bušenje već dovelo do štetnog utjecaja na okoliš, s povećanim razinama štetnih tvari otkrivenih u obližnjim rijekama i tlu. Istraživanja studije pokazuju značajno povišene nizvodne koncentracije bora, arsena i litija, koji se nalaze u jalovini, u obližnjim rijekama. Navedeni rezultati pokazuju da bi otvaranje rudnika moglo dovesti do visokog rizika od ugrožavanja vodoprivrednog sustava.
Ugljični otisak projekta
Sektori opskrbe električnom energijom i transport spadaju u najveće globalne emitere stakleničkih plinova. Globalne mjere kojima se želi doprinijeti smanjenju emisija CO2, poput prelaska na električne automobile, vrlo često se oslanjaju na upotrebu litij-ionske baterije. Ipak, u procesu dobivanja litija iz rude, troši se velika količina fosilnih goriva. Ukupna godišnja emisija CO2 projekta Jadar studija procjenjuje u rasponu od 428 do 522 CO2eq/kt godišnje.
Otvaranje rudnika može imati značajan utjecaj na okoliš i zdravlje
Rudarske aktivnosti mogu dovesti do ispuštanja toksičnih zagađivača u okoliš, uzrokujući raširenu kontaminaciju vode i tla te ozbiljno ugrožavajući javno zdravlje. Osim toga, nekontrolirana konkurencija za resurse može imati dugoročne ekološke posljedice i negativno utjecati na buduće generacije, upozoravaju autori studije.
„Iako bi se mogle pojaviti ekonomske koristi povezane s projektom rudarenja litija, ključno je dati prioritet zaštiti okoliša i javnom zdravlju kako bi se osigurala održiva budućnost“, zaključili su znanstvenici.
Izvor slike: Unsplash
