English
Elektronički otpad ili e-otpad opisuje odbačene električne ili elektroničke uređaje. Korištena elektronika koja je namijenjena obnovi, ponovnoj upotrebi, preprodaji, recikliranju kroz oporabu materijala ili odlaganje također se smatra e-otpadom. Neformalna obrada e-otpada u zemljama u razvoju može dovesti do štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i zagađenje okoliša. Veliki kućanski uređaji, poput perilica rublja i električnih štednjaka, čine više od polovine prikupljenog e-otpada. Slijede informatička i telekomunikacijska oprema (prijenosna računala i printeri), potrošačka elektronika i fotonaponske ploče (videokamere, fluorescentne žarulje) i mali kućanski uređaji (usisivači, tosteri).
Kako EU smanjuje e-otpad?
Europska WEEE direktiva klasificira otpad u deset kategorija: Veliki kućanski uređaji (uključujući uređaje za hlađenje i zamrzavanje), Mali kućanski uređaji, IT oprema (uključujući monitore), Potrošačka elektronika (uključujući televizore), Svjetiljke i rasvjetna tijela, Igračke, Alati, Medicinski uređaji, Instrumenti za nadzor i kontrolu i automatski dozatori. Uključuju rabljenu elektroniku koja je namijenjena ponovnoj upotrebi, preprodaji, spašavanju, recikliranju ili odlaganju, kao i ponovnu upotrebu (radna i popravljiva elektronika) i sekundarne sirovine (bakar, čelik, plastika itd.). Pojam “otpad” rezerviran je za ostatke ili materijale koje kupac odlaže umjesto da ih reciklira, uključujući ostatke od ponovne upotrebe i recikliranja, jer se puno viška elektronike često miješa (dobro, moguće je reciklirati i ne može se reciklirati).
E-otpad smatra se “najbrže rastućom strujom otpada na svijetu” s 44,7 milijuna tona proizvedenih u 2016. godini, što je ekvivalentno 4500 Eiffelovih tornjeva. U 2018. godini prijavljeno je procijenjeno 50 milijuna tona e-otpada. Njegova vrijednost iznosi najmanje 62,5 milijardi dolara godišnje. Manje od 40 posto e-otpada u EU-u se reciklira, a ostatak je nerazvrstan. Razina recikliranja razlikuje se od jedne države članice do druge. Hrvatska je primjerice 2017. reciklirala 81,3 posto elektroničkog i električnog otpada, a Malta 20,8 posto.
Kako bi odgovorila na ove probleme, Europska komisija predstavila je u ožujku 2020. novi akcijski plan za kružno gospodarstvo u kojem je smanjenje elektroničkog i električnog otpada jedan od ključnih prioriteta. U prijedlogu se izričito navode neposredni ciljevi kao što su „pravo na popravak” i veća mogućnost ponovne uporabe, uvođenje univerzalnog punjača i poticaji za recikliranje elektronike.
