Nerijetko do nas dopiru vijesti o ubrzanim otapanjima glečera, elementarnim nepogodama, dugotrajnim sušama, izumiranjima biljnih i životinjskih vrsta, a popis ekoloških problema koje ispred nas postavlja majka priroda kao odgovor na nimalo odgovorno ponašanje čovjeka, čini se sve dulji.
Klimatske promjene nameću potrebu za neodgodivim djelovanjem. Potrebne su nam učinkovitije energetske tehnologije zbog čega se istraživački napori intenziviraju te se ubrzano razvijaju novi oblici „čistije“ energije.
Osiguranje održive i ekološki prihvatljive mobilnosti jedan je od ključnih dugoročnih ciljeva čijem ostvarenju težimo, a korak ka ostvarenju tog cilja nesumnjivo predstavlja i upotreba vodika.
I dok vodik u Europi i Japanu već nekoliko godina pokreće autobuse i automobile, na cestama u Kaliforniji moguće je sresti već stotinu takvih vozila, a Norvežani prvi u Europi voze vodikovom autocestom, postavlja se pitanje idemo li dovoljno brzo u korak s globalnim potrebama i hoćemo li u konačnici biti dobitnici tekme koju je čovječanstvo zaigralo, tekme prilagodbe klimatskim promjenama na globalnom nivou.
Zašto baš vodik?
Vodik je gorivo sa značajnim potencijalom za realizaciju budućnosti temeljene na obnovljivim izvorima energije. U navedenom se kontekstu podrazumijeva zeleni vodik (za razliku od sivog koji je proizveden iz fosilnih goriva) koji se proizvodi na održiv način, a upravo je on bitan faktor za „zeleni“ energetski prijelaz.
Glavna prednost njegove uporabe u odnosu na fosilna goriva je ta što ne ispušta ugljični dioksid. Stoga postoje realne perspektive da u budućnosti vodik u kombinaciji s drugim obnovljivim izvorima zamijeni ograničene rezerve fosilnih goriva. Vodik danas predstavlja svega oko 2% energetskih mješavina u EU, koje se još uvijek u najvećem dijelu trenutno proizvode iz fosilnih goriva, što na godišnjoj razini u konačnici proizvodi 70-100 milijuna tona emisija CO2. Istraživanja pokazuju kako bi do 2050. vodik mogao predstavljati čak petinu energetskih mješavina u EU, što bi približno zadovoljilo 20-50 posto potreba u energetici te 5-20 posto onih u industriji. Vodik danas nalazi primjenu uglavnom u industrijskim procesima, a koristi se i kao gorivo u svemirskim raketama.
Diljem svijeta niču „Vodikove doline“
Novi trend kojim se Europa i svijet vode u želji za podizanjem svijesti javnosti su projekti tzv. „vodikovih dolina“. Do danas je u svijetu sagrađeno ukupno 36 takvih dolina u 19 država. Radi se o projektima kojima se teži tome da se na jednom zemljopisnom području koje čini cjelinu (npr. dolini, otoku i sl.) uspostavi cijeli lanac koji se temelji na upotrebi vodika, od proizvodnje sve do njegove primjene. Među najistaknutijima u Europi svakako treba izdvojiti projekt prve Europske doline vodika, smješten u sjevernoj Nizozemskoj – Hydrogen Energy Application in Valley Environment for Northern Netherlands (HEAVENN). Za ovaj projekt odobreno je gotovo 90 milijuna eura sredstava, a u nizozemskoj dolini uspostavljen je čitav lanac proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora energije, poput energije sunca i vjetra, do skladištenja i dostave vodika te njegove primjene u industriji i transportu.
Gdje je u svemu ovome Hrvatska?
U korak sa svjetskim potrebama i trendovima, Hrvatska ide ususret vremenu kada bi vodik trebao postati jedan od ključnih energenata, pokretača dekarbonizacije prometa i industrije. Tome svjedoči i činjenica o aktualnoj pripremi Hrvatske strategije za vodik. Nadalje, valja spomenuti projekt doline vodika Sjeverni Jadran, u koji je Hrvatska uključena zajedno s talijanskom regijom Friuli Venezia Giulia i Slovenijom. Taj projekt bitan je za međunarodnu suradnju koja se temelji na uspostavi i jačanju gospodarstva temeljenog na vodiku.
Upotreba vodika kao energenta budućnosti još uvijek je u velikoj mjeri povezana uz pronalaženje odgovora na niz tehnoloških, ekonomskih i drugih pitanja. Odgovori na neka pitanja već su pronađeni. Neke tek trebamo pronaći. Međutim, jedno je sigurno – vremena je sve manje, a put do održivog gospodarstva koje je temeljeno na širokoj primjeni vodika kao alternativnog energenta fosilnim gorivima još je dug. Stoga je pravi trenutak da se rješavanju ovih globalnih izazova, kao pologa za „čistiju“ i održivu budućnost, zajedničkim naporima priključimo upravo SADA.
Izvori:
https://www.europarl.europa.eu/
https://www.newenergycoalition.org/
Naslovna fotografija: