English
Predviđa se da će klimatske promjene i promjene u korištenju zemljišta učiniti šumske požare češćim i intenzivnijim, uz globalno povećanje ekstremnih požara do 14% do 2030., 30% do kraja 2050. i 50% posto do kraja stoljeća, prema novom izvješću Programa UN-a za okoliš (UNEP) i GRID-Arendal .
Dokument poziva na radikalnu promjenu državne potrošnje na šumske požare, premještajući njihova ulaganja s reakcije i odgovora na prevenciju i pripravnost.
Izvješće Spreading like Wildfire: The Rising Threat of Extraordinary Landscape Fires pronalazi povećani rizik čak i za Arktik i druge regije koje prethodno nisu bile pogođene šumskim požarima. Izvješće je objavljeno prije nastavka 5. sjednice Skupštine UN-a za okoliš koja se sastaje u Nairobiju, između 28. veljače i 2. ožujka 2022. godine.
Publikacija poziva vlade da usvoje novu ‘Formulu spremnosti za vatru’, s dvije trećine potrošnje namijenjene planiranju, prevenciji, pripravnosti i oporavku, a jedna trećinu za odgovor. Trenutno izravni odgovori na šumske požare obično dobivaju više od polovice povezanih troškova, dok planiranje dobiva manje od jedan posto.
Kako bi spriječili požare, autori pozivaju na kombinaciju podataka i znanstveno utemeljenih sustava praćenja s domaćim znanjem te na jaču regionalnu i međunarodnu suradnju.
“Trenutačni odgovori vlade na požare često stavljaju novac na pogrešno mjesto. Treba podržati one djelatnike hitne pomoći i vatrogasce na prvoj crti bojišnice koji riskiraju svoje živote u borbi protiv šumskih požara”, rekla je Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a. “Moramo svesti na minimum rizik od ekstremnih šumskih požara tako što ćemo biti bolje pripremljeni: više ulagati u smanjenje rizika od požara, raditi s lokalnim zajednicama i ojačati globalnu predanost borbi protiv klimatskih promjena”.
Šumski požari nerazmjerno pogađaju najsiromašnije zemlje svijeta. S utjecajem koji se proteže danima, tjednima, pa čak i godinama nakon što se plamen smiri, one ometaju napredak prema ciljevima održivog razvoja UN – a i produbljuju društvene nejednakosti:
- na zdravlje ljudi izravno utječe udisanje dima od šumskog požara, uzrokujući respiratorne i kardiovaskularne učinke i povećane zdravstvene učinke za najugroženije;
- ekonomski troškovi obnove nakon što su područja zahvaćena šumskim požarima mogu biti izvan mogućnosti zemalja s niskim dohotkom;
- slivovi su degradirani zbog zagađivača šumskih požara, a također mogu dovesti do erozije tla uzrokujući više problema za vodene putove;
- otpad koji ostane često je jako kontaminiran i zahtijeva odgovarajuće odlaganje.
Šumski požari i klimatske promjene međusobno se pogoršavaju. Šumske požare pogoršavaju klimatske promjene zbog povećane suše, visokih temperatura zraka, niske relativne vlažnosti, munje i jakih vjetrova što rezultira toplijim, sušnijim i dužim sezonama požara. Istodobno, klimatske promjene pogoršavaju šumski požari, uglavnom pustošenjem osjetljivih i ugljičnim ekosustavima kao što su tresetišta i prašume. To pretvara krajolike u škripce, što otežava zaustavljanje porasta temperatura.
Divlje životinje i njihova prirodna staništa rijetko su pošteđeni šumskih požara, gurajući neke životinjske i biljne vrste bliže izumiranju. Nedavni primjer su požari u Australiji 2020., za koje se procjenjuje da su uništili milijarde domaćih i divljih životinja .
Postoji kritična potreba za boljim razumijevanjem ponašanja šumskih požara. Postizanje i održavanje prilagodljivog upravljanja zemljištem i požarima zahtijeva kombinaciju politika, pravnog okvira i poticaja koji potiču primjereno korištenje zemljišta i požara.
Obnova ekosustava važan je put za ublažavanje rizika od šumskih požara prije nego što se pojave i za bolju izgradnju nakon njih. Obnova močvara i ponovna introdukcija vrsta kao što su dabrovi, obnova tresetišta, izgradnja na udaljenosti od vegetacije i očuvanje zaštitnih područja otvorenog prostora neki su primjeri bitnih ulaganja u prevenciju, pripravnost i oporavak.
Izvješće završava pozivom na jače međunarodne standarde za sigurnost i zdravlje vatrogasaca te na smanjenje rizika s kojima se suočavaju prije, tijekom i nakon operacija. To uključuje podizanje svijesti o rizicima udisanja dima, minimiziranje potencijala za zarobljavanje opasnih po život i omogućavanje vatrogascima pristupa odgovarajućoj hidrataciji, prehrani, odmoru i oporavku između smjena.
Izvješće je naručeno kao potpora UNREDD-u i Desetljeću obnove ekosustava UN-a. UNEP će istraživati kako se može dodatno ulagati u smanjenje rizika od požara u kritičnim ekosustavima diljem svijeta.
Izvor:
