Veljača 2023. bila je peta najtoplija na globalnoj razini. Veći dio Europe imao je iznadprosječne temperature zraka, posebice sjeverna Norveška i Švedska te područje Svalbarda. Iznadprosječne temperature zabilježene su na istoku Sjedinjenih Država, sjevernoj Rusiji te u Pakistanu i Indiji. Ispodprosječne temperature zabilježene su na Pirinejskom poluotoku, Turskoj, zapadnim Sjedinjenim Državama, Kanadi, sjeveroistočnoj Rusiji i sjevernoj Australiji.
Mjesečne globalne srednje i europske srednje anomalije prizemne temperature zraka u odnosu na 1991.-2020., od siječnja 1979. do veljače 2023. Tamnije obojene trake označavaju vrijednosti za veljaču. Izvor podataka: ERA5. Zasluge: Služba za klimatske promjene Copernicus/ECMWF.
Antarktički morski led dosegnuo je najniži mjesečni opseg u evidenciji satelitskih podataka, 34% ispod prosjeka za veljaču, oborivši prethodni rekord iz veljače 2017. Dnevni opseg antarktičkog morskog leda također je dosegao rekordni minimum, nadmašivši prethodni rekord postavljen u veljači 2022. Koncentracije morskog leda bile su znatno ispod prosjeka u svim sektorima Južnog oceana. Opseg arktičkog morskog leda bio je 4% ispod prosjeka, što je drugo najniže mjesto za veljaču u evidenciji satelitskih podataka, zajedno s veljačom 2016. i 2017. Koncentracije leda u arktičkom moru bile su ispod prosjeka u regiji Barentsovo more i Svalbard.
Prema Samanthi Burgess, zamjenici direktora C3S-a, “Naši najnoviji podaci pokazuju da je morski led na Antarktiku dosegao najnižu razinu u 45-godišnjem bilježenju satelitskih podataka. Ovi uvjeti niske razine leda na moru mogu imati važne implikacije na stabilnost antarktičkih ledenih polica i na kraju za globalni porast razine mora. Polarne ledene kape osjetljivi su pokazatelj klimatske krize i važno je pomno pratiti promjene koje se tamo događaju.”
U veljači 2023. veći dio zapadne i južne Europe iskusio je suše uvjete od prosjeka, a nekoliko je regija zabilježilo rekordno niske razine vlage u tlu. Izvan Europe, vlažnije od prosjeka bilo je u južnom SAD-u, regijama Rusije, središnje i istočne Azije, sjeverne Australije, južnog Brazila, jugoistočne Afrike i Novog Zelanda. U mnogim slučajevima obilne oborine, ponekad povezane s ciklonima, dovele su do poplava. Među regijama sušnijim od prosjeka bili su dijelovi Južne Amerike, koji su iskusili sušu i požare otvorenih prostora, kao i južna Australija i zapad južne Afrike.
Zima je bila druga najtoplija zabilježena u Europi, s temperaturama iznad prosjeka u istočnoj Europi i dijelovima sjeveroistočne Europe. Borealna zima bila je suša od prosjeka za veći dio zapadne i jugoistočne Europe, kao i regije Rusije. Uvjeti vlažniji od prosjeka uspostavljeni su nad dijelovima Iberije i u velikoj regiji od jugozapada do sjeveroistoka diljem kontinenta. Vlažnije od prosjeka bilo je i na zapadu Sjeverne Amerike, zapadnoj Rusiji, dijelu središnje Azije, sjevernoj Australiji, južnom Brazilu i južnoj Africi. Sušnije regije od prosjeka uključivale su Meksiko, većinu središnje Azije, Afrički rog, južnu Australiju i veći dio Južne Amerike.