2010-2019 bilo je najskuplje desetljeće u pogledu ekonomskih gubitaka uslijed događaja uzrokovanih prirodnim katastrofama zbog klimatskih promjena, premašujući $2.98 trilijuna– $1.19 trilijuna više nego u prethodnom desetljeću. Stoga kako će vlade financirati pretjerane i rastuće troškove klimatskih promjena? Jedno od rješenja je prijenos rizika na kapitalna tržišta putem tzv. obveznica za klimatsku otpornost.
Ovaj je dokument adresiran na pregovarače članka 6. i šefove delegacija na COP25 te predlaže detaljan i strukturiran tekst za rješavanje problema opisanih u sažetku „Prazni ciljevi? Kako izbjeći trgovinu vrućim zrakom prema Pariškom sporazumu”.
Koliko su klimatske promjene postale ideološko pitanje? Jesu li poruke Grete Thunberg sadržajne? Jesu li skeptici automatski i poricatelji klimatskih promjena? Ovo je dio pitanja vezanih uz klimatske promjene na koja se kritički osvrnuo ovaj novinski članak.
Dekarbonizacija je nezaustavljiva, ali bila bi još brža bez zamki onih koji se danas predstavljaju kao spasitelj Zemlje. U stvarnosti, oni samo oporezuju građane kako bi memorirali zagađivanje „nacionalnim strateškim prvacima“.
Novo izvješće Globalne komisije za prilagodbu ukazuje da su i ekonomske koristi rane i odgovarajuće prilagodbe ogromne što, uz izbjegnute gubitke i socio-okolišne koristi, čini okosnicu investiranja u projekte prilagodbe klimatskim promjenama.
Potrošnja energije za stvaranje umjetne inteligencije (AI) značajna je. Procjenjuje se da je ugljični otisak tog energetski intenzivnog procesa oko 284 tone CO2 (eq) što je oko pet puta više od cjeloživotnih emisija prosječnog automobila.
Znanstvena i stručna zajednica iz domene umjetne inteligencije također razmatra problematiku klimatskih promjena te moguće načine za ublažavanje i prilagodbu, od pametnih mreža do upravljanja rizicima. Korištenje umjetne inteligencije i njihova dobrobit naročito se pretpostavlja u nekoliko područja.
Klimatske promjene spominju se sve više kao mogući pokretač migracija stanovnika, kako unutar nacionalnih granica, tako i izvan. Izvješće Svjetske banke ukazuje da će klimatske promjene natjerati desetke milijuna ljudi na migracije unutar njihovih zemalja do 2050. godine. Za područje subsaharske Afrike, južne Azije i Latinske Amerike projekcije govore o čak 143 milijuna migranata.
English