Drvo je prirodni resurs od vitalne važnosti za globalno gospodarstvo, a proizvodnja se odvija u trećini šuma svijeta. Očekuje se da će globalna potražnja za drvom porasti između 54 % i 200 % do 2050. To će biti rezultat sve veće urbanizacije i potrebe za zamjenom građevinskih materijala s visokim emisijama ugljika, poput čelika ili…
Ekosustavi su dinamične cjeline zajednica biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama i njihova neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica. Više od 80 % europskih staništa je u lošem stanju što znači da samo očuvanje postojećeg stanja nije dovoljno. Potrebno je i obnoviti mnoga staništa kako bi se samo očuvanje uopće moglo početi primjenjivati. Prva…
Prije šezdeset godina, Aralsko jezero počelo se sušiti, ostavljajući za sobom slano, neplodno tlo. Naučene lekcije mogle bi pomoći ostalim dijelovima svijeta u suočavanju s klimatskim promjenama. Selo Karauzyak u zapadnom Uzbekistanu danas je prašnjavo mjesto. Okruženo je sušnim krajolikom suhih šikara i tala prekrivenih solju. Teško je povjerovati da je ovo selo nekada bilo…
Do 2050. godine svjetski poljoprivredni krajolik mogao bi se dosta razlikovati u odnosu na današnji. Bit će potrebno osigurati hranu za oko 10 milijarda ljudi, a klimatske promjene utjecat će na to odakle hrana dolazi. Povećanje temperature omogućit će napredak tropskoj hrani u sjevernijim zemljama gdje prije to nije bilo moguće. Rezultati nove studije objavljene…
Manje od dvije godine unazad, svijet je prvi put dostigao broj od 8.000.000.000 stanovnika. Rastuća je potreba za količinom hrane, ponajviše u svijetu neodgovornog ponašanja. Proizvodnja velike količine hrane rezultira nekontroliranim sječama šuma, dok potreba za samo nekoliko biljnih namirnica rezultira osiromašivanjem tla sadnjom monokultura. Osiromašenje tla hranjivim tvarima najčešće pokreće pretjerano korištenje gnojiva koje…
Svjedoci smo dugotrajnoj suši i iznadprosječno visokim temperaturama, a situacija je posebno kritična u Istri gdje je suša započela još u ljeto 2021. godine, pri čemu se zamjetni manjak oborina nastavio i tijekom zimskih mjeseci. Da je situacija kritična potvrđuju i opasni šumski požari kojima pogoduje suho tlo i niska vlažnost, a svemu treba nadodati…
Tropi su 2021. godine izgubili 11,1 milijun hektara drveća, prema novim podacima sa Sveučilišta Maryland dostupnima na stranici Global Forest Watch. Posebnu zabrinutost izaziva gubitak od 3,75 milijuna hektara, što je ekvivalentno stopi od 10 nogometnih igrališta u minuti, koji se dogodio u primarnim tropskim kišnim šumama. To su područja od kritične važnosti za skladištenje…
Predviđa se da će klimatske promjene i promjene u korištenju zemljišta učiniti šumske požare češćim i intenzivnijim, uz globalno povećanje ekstremnih požara do 14% do 2030., 30% do kraja 2050. i 50% posto do kraja stoljeća, prema novom izvješću Programa UN-a za okoliš (UNEP) i GRID-Arendal . Dokument poziva na radikalnu promjenu državne potrošnje na šumske požare,…
Tim međunarodnih istraživača, uključujući i NASA-ine znanstvenike, stvorio je novu metodu za procjenu utjecaja promjena u šumama tijekom posljednja dva desetljeća na koncentracije ugljika u atmosferi. Za procjenu su koristili zemaljske, zračne i satelitske podatke te osim boljeg razumijevanja ukupne uloge šuma u globalnom ciklusu ugljika dobili mogućnost razlikovanja doprinosa različitih tipova šuma. Time su…
Poljoprivreda bi mogla postati rješenje za klimatske promjene, umjesto da bude dio problema. To bi podrazumijevalo širenje principa agroekologije uz istovremeno stvaranje otpornosti na klimatske promjene i bolesti usjeva. Claire Chenu, profesorica na francuskom Nacionalnom istraživačkom institutu za poljoprivredu, hranu i okoliš (INRAE), objašnjava: „Glavna ideja koja stoji iza inicijative “4 na 1000 “ je…
English