Ugljični otisak blagdana: Kako naše navike utječu na okoliš

Blagdansko vrijeme često je obilježeno povećanom razinom potrošnje – od hrane i pića, do putovanja i darivanja. Sve te aktivnosti imaju značajan utjecaj na okoliš. Prema istraživanju Stockholmskog instituta za okoliš, tijekom tri blagdanska dana, aktivnosti pojedinca mogu proizvesti do 650 kilograma emisije CO₂, što čini približno 5,5 % godišnjeg ugljičnog otiska [1]. Darovi Predviđa…

Mikro građa oblaka

Oblaci svaki dan prekrivaju preko 60% površine našeg zelenoplavog planeta. Zasjenjuju Zemljinu površinu reflektirajući sunčevo zračenje natrag. Ali ne svi. Različite uloge imaju oblaci različitih oblika i na različitim pozicijama. Neki ipak propuštaju sunčevo zračenje, ali su dobri u zadržavanju reemitiranog zračenja sa Zemlje. Ovaj dualni efekt koji oblaci imaju na Zemlju – hlađenje i…

Je li Europa spremna za katastrofalne poplave?

Ove jeseni nižu se jake oluje i padaline diljem Europe, izazivajući smrtonosne bujične poplave. U rujnu su velike poplave izazvale velike materijalne štete i prisilile desetke tisuća ljudi da napuste svoje domove širom regija u Austriji, Češkoj, Poljskoj i Rumunjskoj nakon dana obilnih kiša. Bosna je proglasila stanje prirodne katastrofe nakon obilnih kiša koje su…

Prekoračenje klimatskih pragova – rizici od nepovratnih promjena

Pariškim sporazumom, države članice UN-a složile su se da će smanjiti emisije stakleničkih plinova kako bi zadržale porast prosječne globalne temperature na razini znatno nižoj od 2 °C iznad predindustrijskih razina i uložile napore da se porast temperature ograniči na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina. Međutim, globalni napori za postizanje ovih temperaturnih ciljeva i dalje…

Složeni klimatski događaji

Republika Hrvatska jedna je od tri zemalja s najvećim kumulativnim udjelom šteta u svom GDP koje su nastale zbog ekstremnih klimatskih događaja. Posljedice su neizbježne. Preostaje ublažavanje klimatskih promjena u budućnosti i ublažavanje posljedica klimatskih promjena sada. Ublažavanje klimatskih promjena u budućnosti znači energetska tranzicija i održivi razvoj. Dok ublažavanje posljedica klimatskih promjena sada zapravo…

Oluja Boris donosi katastrofalne poplave u središnju Europu

Od prošlog tjedna najgore poplave u središnjoj i istočnoj Europi u najmanje dva desetljeća odnijele su najmanje 16 života, dok su vlasti u mnogim pogođenim područjima već procjenjuju troškove uništenja ili se tek pripremaju za nadolazeću vodu. Gradovi i naselja od Češke, Poljske, Austriji do Rumunjske preplavljeni su poplavnom vodom nakon što su obilne kiše…

Očuvanje rijeke Une – hitna potreba za zaštitom prirodnih bogatstava u doba klimatskih promjena

Klimatske promjene i degradacija prirode predstavljaju ozbiljnu prijetnju našem planetu, a očuvanje prirodnih bogatstava i bioraznolikosti postaje pitanje od iznimne važnosti za budućnost čovječanstva. Klimatske promjene značajno utiču na dostupnost i kvalitetu vode, uzrokujući promjene u obrascima padalina, topljenje ledenjaka, porast razine mora i češće ekstremne vremenske događaje. Ovi faktori dovode do smanjenja zaliha pitke…

Razumijevanje ugljičnog otiska: studija slučaja tvrtke u Hrvatskoj

Održivost tvrtke danas više nije izbor, već obveza. Ugljični otisak – ukupne emisije stakleničkih plinova proizvedene uslijed aktivnosti kompanije, jedan je od centralnih pokazatelja utjecaja tvrtke na okoliš. Osim što doprinosi globalnim ciljevima održivosti, razumijevanjem i upravljanjem ugljičnim otiskom, tvrtka može ostvariti značajne ekonomske i reputacijske prednosti.   Studija slučaja: ugljični otisak hrvatske tvrtke u…

Redistribucija mase na Zemljinoj površini

Promjena u koncentraciji stakleničkih plinova uzrokuje promjenu u energetskoj bilanci Zemlje. Energetska bilanca predstavlja neto količinu primljene i otpuštene energije u obliku radijacije. Količina sunčeve radijacije koja stigne na Zemlju mora biti jednaka količini termalne radijacije koju Zemlja zatim emitira natrag u Svemir. Tada je srednja temperatura na Zemlji stabilna u razdobljima na geološkoj skali.…

Jezera pod prijetnjom: smanjenje kisika kao posljedica klimatskih promjena

Smanjenje kisika u jezerima predstavlja značajnu prijetnju ekosustavima. Kisik je ključni pokretač biogeokemijskih procesa koji reguliraju kruženje nutrijenata, kvalitetu pitke vode, bioraznolikost i vodeni hranidbeni lanac. Stanje smanjene dostupnosti kisika, hipoksija, smanjuje staništa vodenog živog svijeta. Anoksija je stanje u kojem je koncentracija kisika još niža nego kod hipoksije. Anoksija potiče otapanje mineralnih veza ugljika…