Ugljični otisak počeo se masovno tražiti nakon što je europska Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) stupila na snagu 2023. godine. Njome su velike kompanije obvezne izvještavati o klimatskim i drugim ESG pokazateljima, uključujući emisije stakleničkih plinova. Ipak, većina malih i srednjih poduzeća danas ne računa ugljični otisak zato što su izravni obveznici CSRD-a,…
U 2025. godini u gradovima je živjelo oko 58 % svjetske populacije, a do sredine stoljeća očekuje se porast tog udjela na čak 67 %. Ubrzana urbanizacija mijenja izgled i funkcioniranje gradova te doprinosi stvaranju urbanih toplinskih otoka (UTO), područja u kojima su temperatura zraka i tla više nego u okolnim područjima. Do ovog efekta…
Sve više natječaja za sredstva iz europskih fondova danas traži konkretne dokaze da projekt ne nanosi značajnu štetu okolišu. Načelo „Do No Significant Harm“ (DNSH) više nije tek administrativna formalnost, nego ključan preduvjet za uspješnu prijavu. Kako ističe Poslovni dnevnik u članku „Ciljate na novac iz EU fondova? Zaboravite na to bez dokaza o održivosti“…
Slobodno možemo reći da se mikroplastika danas nalazi posvuda – u okolišu, vodi, tlu pa tako i u ljudskom organizmu. Iako je poznato da mikroplastika dospijeva u prehrambeni lanac i može imati štetne učinke na zdravlje, još uvijek postoje mnoge nepoznanice o tome kako se mikroplastika kreće i na koji način se akumulira. Novo istraživanje…
Kada bi vas netko upitao koje održive prakse implementirate u svakodnevnom životu, vjerojatno biste spomenuli recikliranje, vožnju električnim automobilom ili sadnju stabala. No, zahvaljujete li umjetnoj inteligenciji kada vam odgovori na pitanje? Upravo se izbjegavanje nepotrebnog okolišanja u komunikaciji s AI-jem sve više smatra održivom praksom. Prema provedenom istraživanju, procijenjeno je da umjetna inteligencija trenutačno…
Pojam „ugljični otisak“ često se upotrebljava u kontekstu klimatskih promjena. Svakodnevno čitamo o njemu, bilo u medijima, na etiketama proizvoda ili iskazima kompanija koliko jesu ili nisu održive. Iako danas ugljični otisak povezujemo sa svijetlom stranom ekološke osviještenosti, njegova povijest skriva i ponešto „sivih“ nijansi. Znanstveni počeci u sjeni industrijske revolucije Još u prvoj polovici…
Brza moda (fast fashion) postala je jedan od najvećih ekoloških izazova današnjice, a njezin teret nerazmjerno pada na zemlje Globalnog Juga. Unatoč prividnoj dostupnosti i atraktivnim cijenama, istina koja stoji iza svake “jeftine” majice ili haljine daleko je od privlačne. Radi se o sustavu duboko ukorijenjenom u nejednakosti, pretjeranoj potrošnji i – otpadnom kolonijalizmu. Prema…
Koliko trenutačno imate nepročitanih poruka u inboxu? Koliko duplih fotografija ili aplikacija koje ne koristite? Prema svjetskom prosjeku, pred ekranom provodimo 6 sati i 40 minuta dnevno – sasvim dovoljno vremena za stvaranje značajne količine digitalnog otpada. Što je digitalni otpad? Digitalni otpad čine svi nepotrebni, zastarjeli ili neorganizirani digitalni podaci koji zauzimaju prostor na…
Na Valentinovo, dok darujemo ljubav voljenima, često zaboravljamo na planetu koja također zaslužuje biti voljena. Svaka naša aktivnost ostavlja trag na okolišu, a u dane darivanja taj utjecaj je posebno izražen. Koji poklon ima manji utjecaj na planetu – cvijeće, čokolada ili postoji bolja, održivija opcija? Cvijeće Većina cvijeća koje darujemo na Valentinovo dolazi iz…
Blagdansko vrijeme često je obilježeno povećanom razinom potrošnje – od hrane i pića, do putovanja i darivanja. Sve te aktivnosti imaju značajan utjecaj na okoliš. Prema istraživanju Stockholmskog instituta za okoliš, tijekom tri blagdanska dana, aktivnosti pojedinca mogu proizvesti do 650 kilograma emisije CO₂, što čini približno 5,5 % godišnjeg ugljičnog otiska [1]. Darovi Predviđa…
English