English
Svijet se priprema za postupno ukidanje fosilnih goriva, no kakvu opskrbu energijom donosi budućnost? Japanska inženjerska tvrtka IHI tvrdi da s porastom prelaska teških industrija na zelene tehnologije, raste interes za zeleni amonijak.
Smjer promjene je jasan – potrebno je globalno djelovanje prema nultoj neto stopi emisija uz osiguravanje sigurne i pristupačne opskrbe energijom. Zeleni amonijak pojavljuje se kao jedan od odgovora za uspostavljanje ove ravnoteže.
Što je zeleni amonijak?
Amonijak se obično proizvodi kombiniranjem vodika i dušika metodom poznatom kao Haber-Bosch proces. Ovaj takozvani “smeđi amonijak” koristi fosilna goriva za opskrbu vodikom i kao izvor energije. Svaka tona proizvedenog amonijaka oslobađa oko 2 tone stakleničkih plinova. S druge strane, zeleni amonijak oslanja se na obnovljivu energiju, vodik crpi iz vode, a dušik iz zraka.
Potražnja za zelenim amonijakom raste diljem Europe
Tržište amonijaka utrostručit će se do 2050. godine, a većina potražnje za niskougljičnim (ili zelenim) amonijakom dolazi iz Europe i Azije, navodi se u izvješću S&P Globala. Dodavanjem zelenog amonijaka u kombinaciju izvora energije mogao bi se smanjiti rizik od ekoloških i geopolitičkih prijetnji, no potrebno je osigurati njegovu dostupnost u Europi. Potrebna su ulaganja kako bi se otvorio put funkcionalnom, odgovornom i transparentnom globalnom vrijednosnom lancu zelenog amonijaka.
Evoluirajuće lice amonijaka: od gnojiva do zelenog goriva
Obično se povezuje s gnojivima, no primjene zelenog amonijaka danas su mnogo šire. Prema izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA) o perspektivama energetske tehnologije za 2023., zeleni amonijak jeftiniji je i učinkovitiji od tekućeg vodika.
Amonijak donosi velike koristi u dekarbonizaciji pomorskog sektora te u korištenju industrijskih tehnologija poput turbina i kotlova. U pomorskom sektoru potražnja za gorivom bez ugljika sve je veća jer sve više dionika razmatra izravnu primjenu amonijaka kao pomorskog goriva.
Izgaranje amonijaka također omogućuje naknadnu ugradnju i prenamjenu plinskih postrojenja, poput spremnika plina u lučkim terminalima, cjevovodima i plinskim turbinama u industrijskim uvjetima. To predstavlja neiskorišteni potencijal na europskim tržištima koja su ranije bila usmjerena na plin. Nadalje, postojeća infrastruktura europske industrije gnojiva za proizvodnju amonijaka može lako doprinijeti budućoj uporabi zelenog amonijaka, čime se čuvaju radna mjesta i smanjuju potrebna kapitalna ulaganja na kojima se temelji tranzicija.
Ubrzan rast tehnologije
Tvrtka IHI je, s još četiri japanske inženjerske tvrtke, osnovala je Pomorski konzorcij. Konzorcij je zadužen za razvoj tegljača opremljenog prvim četverotaktnim motorom na amonijak na svijetu. Brod će se 80 % oslanjati na zeleni amonijak, dok će preostalih 20 % biti napunjeno konvencionalnim pomorskim gorivima. Završetak broda predviđen je za lipanj 2024. godine, a njime će se upravljati u Tokijskom zaljevu. Ovo predstavlja značajan razvoj pomorskog sektora. Pomorske organizacije i poduzeća aktivno razmatraju alternative za smanjenje emisija iz sektora i njegova učinka na morske ekosustave i bioraznolikost.
Budućnost zelenog amonijaka odmah je iza ugla. Europa ima priliku iskoristiti njegovu primjenu kako bi se približila postavljenim ambicijama do 2030.
Izvori teksta:
From fuel to fertilizer, how green ammonia could help curb emissions
Izvor slike:
