English
Prilikom istraživanja literature o nuklearnoj zimi, i ja sam se zapitala što bi pobijedilo u borbi između nuklearne zime i globalnog zatopljenja. Modeliranje u nekoliko istraživačkih radova prikazuje kako je nuklearna zima moguća i prema tome bi se ona na neki način mogla suprotstaviti globalnom zatopljenju. No bi li zaista, i pod koju cijenu?
Modeliranje provedeno 2007. sugerira da bi nakon sveopćeg sukoba između vodećih supersila prosječne globalne temperature mogle pasti za čak 8 °C, izjednačujući se na 4 °C nakon desetak godina. S druge strane, očekuje se da će zbog globalnog zatopljenja prosječna temperatura zraka narasti za 1,5 °C s obzirom na onu iz predindustrijskog razdoblja unutar sljedećeg desetljeća.
Manja implementacija požarnih oluja veličine gradova (nastalih nuklearnim eksplozijama) teoretski bi mogla pomoći u potpunosti preokrenuti globalno zatopljenje. Međutim, to bi imalo nepremostivu cijenu.
Učinak na okoliš
Za ove svrhe se nuklearno oružje ionako ne može jednostavno detonirati u golim nenaseljenim područjima poput oceana jer cjelokupni učinak nuklearne zime nastaje uslijed vatrenih oluja nakon detonacije. Pokušaj stvaranja efekta nuklearne zime nuklearnim eksplozijama na šumskim ili drugim površinama doveo bi do vlastitih negativnih učinaka na okoliš, a ta područja možda ni nemaju dovoljno gustoće zapaljivog materijala da stvore prave vatrene oluje.
Također, efekt nuklearne zime ne bi trajao vječno. Modeli pokazuju da bi u roku od desetljeća ili dva, svaki učinak hlađenja od podignute čađe vjerojatno prošao, dok bi čovječanstvo ostalo s ogromnim dijelovima spaljenih područja, visokom razinom radijacije i nezanemarivog doprinosa razinama CO2 od višestrukih vatrenih oluja. Usput, ako bi učinak bio pretjeran, prekomjerno hlađenje bi opet stvaralo probleme za poljoprivredu što bi moglo dovesti do gladi u svijetu.
Rješenje za globalno zatopljenje?
Odgovor na pitanje koja bi katastrofa pobijedila je: kratkoročno – nuklearna zima; dugoročno – globalno zatopljenje.
U te se svrhe istražuju i druge metode generiranja aerosola na velikim visinama koje su daleko manje destruktivne i održivije od ideje o nuklearnoj zimi, ali i ove metode imaju velike nedostatke. Iako je bolja ideja od nuklearne zime, imali bismo vrlo štetne utjecaje. Efekt bi također bio privremen, a kao posljedica bi se javile kisele kiše i acidifikacija oceana, neravnomjerno hlađenje, suše, poplave itd.
Kod globalnog zatopljenja odgovor nije u otklanjanju simptoma, već u uklanjanju uzroka. Trenutni problemi čovječanstva ipak trebaju složenija rješenja od jednostavnog dizanja svega u zrak. Bez obzira na to, ovakva istraživanja su nam važna kako bismo razumjeli i dobre i loše posljedice našeg djelovanja te kako bismo očuvali budućnost naše jedine planete.
Izvori:
https://hackaday.com/2022/01/25/would-nuclear-winter-cancel-out-global-warming/
https://journals.sagepub.com/doi/full/10.1177/0096340212459127
