Zrinka Vrček diplomirala je fiziku i znanost o okolišu na Fakultetu za fiziku u Rijeci. Područje rada i interesa su ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama, ugljični otisak i održivost.

Razumijevanje ugljičnog otiska: studija slučaja tvrtke u Hrvatskoj

Održivost tvrtke danas više nije izbor, već obveza. Ugljični otisak – ukupne emisije stakleničkih plinova proizvedene uslijed aktivnosti kompanije, jedan je od centralnih pokazatelja utjecaja tvrtke na okoliš. Osim što doprinosi globalnim ciljevima održivosti, razumijevanjem i upravljanjem ugljičnim otiskom, tvrtka može ostvariti značajne ekonomske i reputacijske prednosti.   Studija slučaja: ugljični otisak hrvatske tvrtke u…

Ekološki i socijalni utjecaj planiranog rudnika Jadar u Srbiji

Mineral jadarit je 2007. godine stekao popularnost radi sličnosti u kemijskom sastavu s kriptonitom, izmišljenim mineralom iz stripova o Supermanu. Specijalne moći jadarita leže u njegovom sadržaju litija koji je temeljni element modernih tehnologija. Danas na pozornosti dobiva jer se njegovo rudarenje planira unutar poljoprivrednog i naseljenog područja, čineći ga jedinstvenim primjerom u svijetu. Projekt…

Jezera pod prijetnjom: smanjenje kisika kao posljedica klimatskih promjena

Smanjenje kisika u jezerima predstavlja značajnu prijetnju ekosustavima. Kisik je ključni pokretač biogeokemijskih procesa koji reguliraju kruženje nutrijenata, kvalitetu pitke vode, bioraznolikost i vodeni hranidbeni lanac. Stanje smanjene dostupnosti kisika, hipoksija, smanjuje staništa vodenog živog svijeta. Anoksija je stanje u kojem je koncentracija kisika još niža nego kod hipoksije. Anoksija potiče otapanje mineralnih veza ugljika…

Mitovi i zablude o ugljičnom otisku

Ugljični otisak postao je jedna od centralnih mjera utjecaja na planet, posebno kada je riječ o klimatskim promjenama i održivosti. Učinkovito upravljanje i smanjenje individualnog i kolektivnog utjecaja ovisi o razumijevanju koncepata vezanih uz ugljični otisak. Ugljični otisak je mjera ukupnih emisija stakleničkih plinova koju određena osoba, tvrtka ili država ispušta u atmosferu. Definirano prema…

Usporedba DNSH načela i klimatskog potvrđivanja

U kontekstu održivog razvoja i okolišnih politika često se pojavljuju dva pojma: načelo „Ne nanosi bitnu štetu“ (eng. Do no significant harm) i klimatsko potvrđivanje (eng. Climate proofing). Oba koncepta su ključna za postizanje održivog i otpornog razvoja, ali imaju različite uloge i primjene. Razumijevanje ovih razlika ključno je za donositelje politika, stručnjake iz područja…

Pred nama je još jedno ljeto ekstremnih vrućina: osjetit ćemo svaki stupanj

Nedavno istraživanje je pokazalo da su ljudi osjetljivi već na vrlo male razlike u temperaturi. Istraživači se nadaju da će njihovi rezultati utjecati na načine kojima pristupamo izazovima klimatskih promjena. Prateći ljudsku evoluciju godinama unazad, vidljiv je suptilan, ali nemilosrdan antropogeni utjecaj na Zemlju. Od industrijske revolucije 1850. godine, naš planet se zagrijava, a stopa…

Što nas Aralsko jezero može naučiti o životu nakon ekološke katastrofe

Prije šezdeset godina, Aralsko jezero počelo se sušiti, ostavljajući za sobom slano, neplodno tlo. Naučene lekcije mogle bi pomoći ostalim dijelovima svijeta u suočavanju s klimatskim promjenama. Selo Karauzyak u zapadnom Uzbekistanu danas je prašnjavo mjesto. Okruženo je sušnim krajolikom suhih šikara i tala prekrivenih solju. Teško je povjerovati da je ovo selo nekada bilo…

Klimatske katastrofe okidač su za raseljavanje stanovništva

Godina 2023. bila je obilježena nizom prirodnih katastrofa koje su imale ozbiljan utjecaj na živote milijuna ljudi širom svijeta. Prema najnovijem godišnjem izvješću Centra za praćenje unutarnjeg raseljavanja (IDMC), čak 26,4 milijuna ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, što predstavlja treći najveći godišnji zbroj u posljednjih deset godina. Brojke raseljenih Poplave, oluje, potresi i…

Savijanje krivulje gubitka bioraznolikosti – oporavak prirode ovisi o svim sektorima

Alarmantne stope gubitka biološke raznolikosti diljem svijeta jasno su pokazale da klasičan način upravljanja oporavkom biološke raznolikosti nije dovoljan. Kako bi se to riješilo, gotovo 200 zemalja obvezalo se na aktivno “uključivanje” ili integraciju ciljeva bioraznolikosti u politike i planove. Međutim, istraživanja koja su vodili Sveučilište Utrecht i UFZ Helmholz Centar za istraživanje okoliša sugeriraju…