Duška Šaša je diplomirani inženjer biologije i sveučilišna specijalistica ekoinženjerstva s gotovo 15 godina radnog iskustva u konzaltingu različitih profila klijenata. Vodila je i sudjelovala na niz međunarodnih i nacionalnih projekata iz područja ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, zaštite okoliša i prirode te održivog razvoja. Ujedno je član UNFCCC-ovog „Roster of Experts“, registra stručnjaka-revizora za klimatsko izvještavanje zemalja članica Okvirne konvencije o promjeni klime.
Klimatske promjene i njihovi utjecaji neprestano pokreću i pokreću istraživanja i nova rješenja za održivo i klimatski otporno urbano okruženje. Jedna od tema koja privlači sve više i više pažnje je urbana proizvodnja električne energije putem snage vjetra koja se godinama nije puno obrađivala zbog velike infrastrukture potrebne za iskorištavanje resursa vjetra (značajna veličina konvencionalnih…
Prije godinu dana pokrenut je projekt Plastic free Croatia s ciljem da se poslovne organizacije, kao bitan element društva, učine iskorak i pridonesu globalnoj borbi protiv zagađenja mora i oceana plastičnim otpadom. Procjenjuje se da određenu razinu metodologije Plastic free koristi već više od 50 tvrtki i organizacija u Hrvatskoj, u kojima radi skoro 10.000 zaposlenih.
Kako bi postigla svoj cilj i do 2050. postala klimatski neutralna, Europa mora transformirati svoj energetski sustav. Pritom će koristiti strategije EU-a za integraciju energetskog sustava i za vodik kako bi utabala put učinkovitijem i bolje povezanom energetskom sektoru za dva važna cilja: čišći planet i jače gospodarstvo.
Komisija je otvorila javno savjetovanje o budućoj obalnoj strategiji za obnovljive izvore energije koja će biti objavljena kasnije ove godine, a podržat će razvoj obalnih obnovljivih izvora energije, kao i njihovu integraciju u EU-ove izvore energije kako bi se podržale sveukupne klimatske ambicije za 2030. i 2050. godinu.
2010-2019 bilo je najskuplje desetljeće u pogledu ekonomskih gubitaka uslijed događaja uzrokovanih prirodnim katastrofama zbog klimatskih promjena, premašujući $2.98 trilijuna– $1.19 trilijuna više nego u prethodnom desetljeću. Stoga kako će vlade financirati pretjerane i rastuće troškove klimatskih promjena? Jedno od rješenja je prijenos rizika na kapitalna tržišta putem tzv. obveznica za klimatsku otpornost.