Duška Šaša je diplomirani inženjer biologije i sveučilišna specijalistica ekoinženjerstva s gotovo 15 godina radnog iskustva u konzaltingu različitih profila klijenata. Vodila je i sudjelovala na niz međunarodnih i nacionalnih projekata iz područja ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, zaštite okoliša i prirode te održivog razvoja. Ujedno je član UNFCCC-ovog „Roster of Experts“, registra stručnjaka-revizora za klimatsko izvještavanje zemalja članica Okvirne konvencije o promjeni klime.

snaga-vjetra-u-urbanom-okruzenju-kolumna

Snaga vjetra u urbanom okruženju

Klimatske promjene i njihovi utjecaji neprestano pokreću i pokreću istraživanja i nova rješenja za održivo i klimatski otporno urbano okruženje. Jedna od tema koja privlači sve više i više pažnje je urbana proizvodnja električne energije putem snage vjetra koja se godinama nije puno obrađivala zbog velike infrastrukture potrebne za iskorištavanje resursa vjetra (značajna veličina konvencionalnih…

plastic-free-croatia-klimatske-promjene

Plastic free Croatia u doba korona krize

Prije godinu dana pokrenut je projekt Plastic free Croatia s ciljem da se poslovne organizacije, kao bitan element društva, učine iskorak i pridonesu globalnoj borbi protiv zagađenja mora i oceana plastičnim otpadom. Procjenjuje se da određenu razinu metodologije Plastic free koristi već više od 50 tvrtki i organizacija u Hrvatskoj, u kojima radi skoro 10.000 zaposlenih.

enerlgija-za-kimatski-neutralno-gospodarstvo

Energija za klimatski neutralno gospodarstvo

Kako bi postigla svoj cilj i do 2050. postala klimatski neutralna, Europa mora transformirati svoj energetski sustav. Pritom će koristiti strategije EU-a za integraciju energetskog sustava i za vodik kako bi utabala put učinkovitijem i bolje povezanom energetskom sektoru za dva važna cilja: čišći planet i jače gospodarstvo.

Zeleni oporavak

Komisija je otvorila javno savjetovanje o budućoj obalnoj strategiji za obnovljive izvore energije koja će biti objavljena kasnije ove godine, a podržat će razvoj obalnih obnovljivih izvora energije, kao i njihovu integraciju u EU-ove izvore energije kako bi se podržale sveukupne klimatske ambicije za 2030. i 2050. godinu.

Obveznice za klimatsku otpornost

Obveznice za klimatsku otpornost

2010-2019 bilo je najskuplje desetljeće u pogledu ekonomskih gubitaka uslijed događaja uzrokovanih prirodnim katastrofama zbog klimatskih promjena, premašujući $2.98 trilijuna– $1.19 trilijuna više nego u prethodnom desetljeću. Stoga kako će vlade financirati pretjerane i rastuće troškove klimatskih promjena? Jedno od rješenja je prijenos rizika na kapitalna tržišta putem tzv. obveznica za klimatsku otpornost.